Skoro četvrtina mladih u BiH bez posla i obrazovanja

Dok razvijene zemlje poput Švedske, Holandije i Islanda bilježe jednocifren procenat mladih koji niti rade niti se školuju, Bosna i Hercegovina se prema najnovijim podacima Evrostata za 2023. godinu nalazi među evropskim liderima po negativnoj statistici. Čak 24,7% mladih u dobi od 15 do 34 godine u BiH nalazi se izvan sistema rada i obrazovanja (NEET kategorija), što ovu zemlju pozicionira odmah iza Turske (27,2%) na neslavnom drugom mjestu u Evropi.

Ni ostale zemlje regiona ne stoje mnogo bolje. Rumunija, Grčka, Srbija i Bugarska također su u gornjem dijelu evropske ljestvice, sa procentima koji značajno premašuju evropski prosjek. Hrvatska, iako u istom regionu, sa 12,7% stoji znatno bolje, što ukazuje na duboke razlike u pristupu rješavanju problema mladih, piše Buka.

Zašto Balkan gubi svoje mlade?

Visoke stope NEET populacije u balkanskim zemljama posljedica su više faktora:

Neusklađenost obrazovanja sa tržištem rada dovodi do viška kadrova za koje ne postoji potražnja, dok se sektori u razvoju suočavaju s nedostatkom kvalifikovane radne snage.

Politička složenost i raširena korupcija, naročito u BiH, odvraćaju investitore i guše poslovno okruženje, dok mladi sve češće smatraju da stručnost nije presudna za zapošljavanje.

Masovno iseljavanje mladih, u potrazi za boljim uslovima života, dodatno osiromašuje radnu snagu i umanjuje razvojne kapacitete zemlje.

Neefikasne javne politike i sporo sprovođenje postojećih strategija za zapošljavanje i obrazovanje, uključujući i nedovoljno implementirane EU inicijative poput „Garancije za mlade“.

Dugoročne posljedice i put ka rješenju

Ovakvi trendovi imaju ozbiljne ekonomske i društvene posljedice. Manji broj radno aktivnog stanovništva znači i manje poreznih prihoda, veću socijalnu potrošnju i povećani rizik od siromaštva i društvene isključenosti. Mlade osobe bez radnih navika i prilika za usavršavanje suočavaju se sa trajnim marginaliziranjem i mentalnim problemima.

Kako bi preokrenule negativne trendove, države Zapadnog Balkana, a posebno Bosna i Hercegovina, moraju hitno investirati u reformu obrazovnog sistema, borbu protiv korupcije, kreiranje radnih mjesta i podsticanje preduzetništva među mladima. Bez sveobuhvatne i koordinisane akcije, ovaj demografski izazov mogao bi prerasti u egzistencijalnu krizu za cijelu regiju.