
03.11.2010 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: eKapija.ba

Velike korporacije te mala i srednja preduzeća u zemljama u razvoju sve češće koriste relativno novu uslugu na tržištu kapitala – faktoring. Stručnjaci objašnjavaju da je faktoring popularni oblik dolaska do kapitala i rastući izvor finansiranja kompanija. U suštini, faktoring je finansijska usluga u kojoj komitenti ustupaju vlastita potraživanja faktorinškoj firmi, a zauzvrat dobivaju novac.
Jedna od kompanija koja se uspješno bavi ovim poslom u BiH je Prvi faktor iz Sarajeva, finansijska institucija koja finansira poslovanje preduzeća i otkupljuje i usmjerava njihova potraživanja prema kupcima u zemlji i inostranstvu.
Direktor Prvog faktora Đenan Bogdanić za eKapiju govori o načinu funkcionisanja faktoringa, prednosima ovog oblika finansiranja.
"Faktoring je prije svega usluga kojom komitenti ubrzavaju svoju likvidnost. Konkretno, ukoliko jedan proizvođač danas fakturiše svoju robu, mora čekati da taj kupac plati u roku koji je dogovoren. U međuvremenu, naravno, on mora finansirati svoju proizvodnju, mora plaćati svoje troškove. Proizvođač, ako nije likvidan može uzeti kredit ili može se finansirati na druge načine. Jedan od načina finansiranja jeste i faktoring. Naš komitent ukoliko danas proda svoju robu, on ima mogućnost da već sutra - nakon što je kupac potvrdio da je primio robu, da nema nikakvih reklamacija na robu, te da će tu istu robu platiti Prvom faktoru, ne svom dobavljaču - koristi sredstva koja je fakturisao", objašnjava Bogdanić.
Lanac otprilike ovako izgleda: Prodavac isporučuje kupcu robu ili vrši uslugu i ispostavlja mu račun. Prodavac ustupa potraživanja faktorinškoj firmi i uručuje izjavu o tome. Faktorinška firma već sljedećeg dana uplaćuje prodavcu predujam, obično do visine 80 procenata vrijednosti potraživanja, umanjen za faktorinšku proviziju. U roku dospjeća potraživanja, kupac plaća primljenu robu ili izvršenu uslugu uplatom na račun faktorinške firme, koja naposljetku prodavcu uplaćuje razliku od pune vrijednosti računa umanjenu za kamate za korištenje finansiranja.
Troškovi faktoringa su faktorinška provizija i kamata. Faktorinška provizija obračunava se kao procentulani dio od vrijednost ustupljenih računa, te visina provizije zavisi od brojnih faktora kao što je obim potraživanja, uslova plaćanja boniteta, vrsta usluge.
Kamatna stopa je vezana za valutu fakture i obračunava se samo od stvarno iskorištenih sredstva koje po potrebi možete koristiti ili vratiti.
"Osnovni proizvod koji mi nudimo komitentima jeste novac. Novac se na tržištu može naći na raznorazne načine. Najčešća praksa jeste uzimanje kredita u komercijalnim bankama. No, krediti podrazumijevaju raznorazna ograničenja i obezbjeđenje, koja nalažu pravila poslovanja svake pojedinačne banke i upute Agencije za bankarstvo. U našem slučaju, komitetni samim ustupanjem vlastitih potraživanja dobivaju novac", ističe Bogdanić.
Efikasno upravljanje vlastitim finansijskim tokovima, alternativa za kredite i zaštita od rizika neplaćanja glavne su prednosti faktoringa. Ta vrsta finansiranja ne zahtjeva dodatna osiguranja i ne opterećuje limite u bankama.
(Foto: Đenan Bogdanić)
Ipak, faktoring kao finansijska usluga u Bosni i Hercegovini još uvijek se nalazi na početnom stadiju razvoja, te mnogi ljudi, čak i u poslovnom svijetu jako malo znaju o ovoj vrsti finansiranja.
Za razliku od zemalja u Evropi i regionu, gdje svaka grupacija ima svoju faktorinšku firmu, u Bosni i Hercegovini se tek nekoliko firmi ozbiljno bavi faktoringom.
Naš sagovornik tvrdi da je faktoring najinteresantniji kompanijama koje se bave proizvodnjom, pa tako da se razlozi za nedovoljno korištenje ove usluge mogu pronaći u činjenici da se naša privreda uglavnom oslanja na usluge i trgovinu.
Mogućnosti razvoja faktoringa uveliko će zavisiti od mogućnosti banaka da kroz kratkoročne kredite obezbjedi sredstva realnom sektoru. Konkretno, ako banke budu i dalje pooštravale kriterije za odobravanje kredita, pojavit će se veća potreba za faktoringom.
Naposljetku, progres faktoringa zavisit će i od oporavka od ekonomske krize. Bogdanić tvrdi da najveća posljedica ekonomske krize nije gubitak novca nego gubitak povjerenja na tržištu kapitala. Proizvođači sve više traže avansna plaćanja, koja su skoro pa nemoguća. Povratkom povjerenja otvorit će se sasvim nove perspektive za razvoj faktoringa u našoj zemlji.
N.V.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.