Uvoz luka u BiH i dalje ugrožava domaću proizvodnju: Poljoprivrednici bez podrške

U Bosnu i Hercegovinu je za pola godine uvezeno oko 7.664.594 kg luka, što su, kao i prethodnih godina, ogromne količine koje dolaze na naše tržište, a koje, prema riječima poljoprivrednika, potpuno ugrožavaju domaću proizvodnju.

Prema podacima Uprave za indirektne poreze (UIO) BiH, uvezeno je oko 118.333 kg bijelog luka, luka i praziluka manje nego u istom periodu prošle godine. Tada je uvezeno 7.782.927,83 kg luka, ukupne vrijednosti 9.034.063,70 KM.

"Za šest mjeseci ove godine iz Bosne i Hercegovine izvezeno je 281.440 kg luka, čija je vrijednost iznosila 273.452,10 KM, dok je prošle godine u istom periodu izvezeno 105.339 kg luka u vrijednosti od 165.706,86 KM", naveli su iz UIO-a BiH.

Najveće količine luka, dodaju, uvezene su iz Holandije i Srbije.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, rekao je za "Nezavisne novine" da je ovo još jedan pokazatelj da smo uvozno orijentisani kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja i da je to nešto što zaista ugrožava domaću proizvodnju.

"Ljudi se izgube u planiranju i odlučivanju čime i kojom vrstom proizvodnje da se bave. Uzaludne su subvencije koje nudi Ministarstvo poljoprivrede, u smislu da bi se mogle povećati zasijane površine, kada uvijek imamo ovaj problem s plasmanom, jer te dampinške cijene i proizvodi koji ulaze u BiH bez ikakvih ograničenja stvaraju konfuziju među poljoprivrednim proizvođačima, pa ljudi gube svaki podsticaj da se bave tom proizvodnjom", istakao je Marinković.

Kako kaže, zbog toga im proizvodnja pada, a s druge strane, prerađivači ili tržište traže tu vrstu proizvoda.

"Onda uvoznici to opravdavaju nedostatkom domaćih sirovina, a zapravo geneza ide obrnutim putem, tj. prekomjeran uvoz uzrokovao je pad domaće proizvodnje, što onda stvara prostor za nove proizvode i to su takozvane uzročno-posljedične veze koje imamo u poljoprivredi i koje narušavaju našu domaću poljoprivrednu proizvodnju", rekao je Marinković.

I Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine, za "Nezavisne" ističe da ovakva situacija postoji godinama.

"Nema promjene dok država ne prozre, i dok sistemski ne počne raditi na zaštiti domaće proizvodnje i poljoprivrednika. Do tada nam nema pomoći. Je li uopće normalno razmišljati o uvozu luka, a kamoli to raditi u zemlji koja može proizvesti sve što joj je potrebno kada je u pitanju hrana i poljoprivredna proizvodnja, i zadovoljiti godišnje potrebe. Sada smo pali ispod 20 posto te proizvodnje, a sve ostalo uvozimo", naglasio je Bićo.

Prema njegovim riječima, "nije krivica poljoprivrednika, već države koja neće sistemski regulisati tu oblast".

"Uvozimo ono što može uspjeti u svakom dijelu zemlje", dodao je.

Poljoprivrednik iz Glamoča, koji već deset godina sadi bijeli luk, kaže da sve što posadi prodaje na domaćem tržištu. Navodi da je zbog vremenskih uslova ovogodišnji rod nešto lošiji od prethodnog.

"Prvim krugom sam zadovoljan, dok je drugi malo lošiji, a to je zbog suše. Prinos bijelog luka je otprilike 30 posto manji nego prošle godine", rekao je ovaj poljoprivrednik za "Nezavisne".

Navodi da sadnju bijelog luka vrši već deset godina, s tim da ga je ove i prošle godine prodavao po cijeni od 12 KM/kg.