Bez dostupnih finansijskih izvještaja kompanije ne mogu očekivati investitore

Iako kompanije uvrštene na berze u BiH imaju obavezu dostavljanja financijskih izvještaja o poslovanju, one je često ne poštuju. Tako recimo Sarajevska berza (SASE) ima uvrštenih 500 dioničkih društava, a posjeduju godišnje finansijske izvještaje za 2010. za njih 300. Do njih su došli na bazi komercijalnog ugovora sa Agencijom za posredničke, informatičke i finansijske usluge (AFIP).

Problem objavljivanja informacija koje mogu utjecati na cijenu dionica kompanija uvrštenih na ovoj berzi, prema riječima Zlatana Dedića, direktora SASE-a, nije nov, a napredak se svih ovih godina sporo postiže.

Bazne informacije kao što su finansijski izvještaji (godišnji , polugodišnji, kvartalni ) , korporativne aktivnosti (povećanje ili smanjenje kapitala, isplata dividende) i druge bitne informacije o kompaniji (zaključenje značajnih ugovora, uvođenje novih proizvoda, promjena top menadžera) i dalje su teško dostupne investitorima.

"Uzrok ovome možemo tražiti u odsustvu interesa menadžmenta kompanija da razvijaju odnose sa investitorima, zakonskoj nemogućnosti regulatora tržišta kapitala da oštrije sankcioniše neispunjenje zakonskih odredbi o objavljivanju informacija i općenito slabo razvijenoj svijesti o značaju transparentnog poslovanja dioničkih društava", kaže Dedić.

Kada se ovome doda i to da ni sami dioničari (posebno država) ne insistiraju na transparetnosti poslovanja onda se, kaže, na ovo može gledati kao na jedan od uzroka slabe zainteresovanosti portfolio investitora ( pa i strateških) za naše kompanije.

Iz Banjalučke berze kažu da se objavljivanje informacija od strane emitenata koji su uvršteni na njihovoj berzi iz godine u godinu poboljšava.

Nebojša Vuković, pomoćnik direktora za listing, razvoj i odnose sa javnošću ove berze, ističe da svih 40 kompanija koje su uvrštene na Službenom berzanskom tržištu dostavljaju godišnje, polugodišnje i kvartalne finansijske i revizorske izvještaje.

Emitenti na slobodnom tržištu godišnje i polugodišnje finansijske izvještaje mogu dostavljati direktno Banjalučkoj berzi, a ukoliko ih ne dostave, podatke koji im nedostaju preuzmu od APIF-a.

Kako bi olakšali dostavljanje informacija razvili su i posebnu aplikaciju koja emitentima omogućava da sami na jednostavan način objave svoje izvještaje na njihovim stranicama. Vuković ističe da je sve veći broj eminenta koji na dobrovoljnoj osnovi prezentira svoje poslovanje investicionoj javnosti što za njih predstavlja ohrabrenje jer, kaže, pokazuje da raste broj onih koji shvataju važnost objavljivanja finansijskih i drugih značajnih informacija za investitore.

O tome od kolikog je značaja uvid investitora u financijske izvještaje i ostale aktivnosti kompanije ( koje bi se obično, ako su uvrštene na berzu, trebale objavljivati) Vuković kaže da je transparento objavljivanje tih izvještaja i ostalih aktivnosti jedan je od osnova investitoru za donošenje odluke o ulaganju.

"Teško je očekivati da investitori ulažu svoj novac u kompanije koje nisu transparentne i voljne da izvještavaju kako upravljaju sa sredstvima koja su im povjerena", kaže Vuković. Iz tih razloga, dodaje, još od 2007. godine primjenjuju odluku o zabrani trgovanja dionicama preduzeća koja nisu dostavila finansijske izvještaje za posljednju poslovnu godinu.

Danijela Kozina