U vremenu kada globalna potražnja za oružjem i municijom dostiže rekordne nivoe zbog sve češćih sukoba i kriza širom svijeta, bosanskohercegovački proizvođač municije IGMAN d.d. Konjic bilježi nevjerovatno suprotan trend – pad dobiti koji traje već deset godina.
U zemlji čija se namjenska industrija posljednjih godina koristi kao primjer ekonomskog potencijala, donedavno perjanica sektora danas bilježi poslovni kolaps koji je nemoguće ignorisati.
Iako kompanija konstantno povećava prihode i širi tržište, dobit je 2024. godine pala na svega 1,5 miliona KM, dok je za prvih šest mjeseci 2025. zabilježen gubitak od gotovo 20 miliona KM.
Hronologija pada dobiti uprkos rastu prihoda
Kada se analiziraju finansijski pokazatelji u posljednjih deset godina, evidentan je paradoks- prihodi rastu, dok dobit nezaustavljivo pada.
Infografika/Akta.ba
I dok se u prošloj godini kompanija još uvijek pokušavala prikazati stabilnom, ovog ljeta više nema prostora za šminkanje stvarnosti. IGMAN je u dubokoj krizi, a nova uprava priznaje da slijede teški rezovi i temeljita rekonstrukcija poslovanja.
Od euforije do rezova
Još sredinom 2024. godine kompanija se javno hvalila odličnim izvoznim rezultatima – proizvodnja i prodaja municije u vrijednosti od 91 milion KM za samo šest mjeseci, uz dodatni izvoz od 40 miliona KM planiran do kraja jula, zvučali su kao recept za zdravu dobit. No ispod tog površnog optimizma krila se ozbiljna disfunkcija, upravljanje troškovima bilo je slabo, strateški ugovori potpisivani su bez uvažavanja inflatornih rizika, a rast ulaznih cijena u kombinaciji s padom dolara i zavisnošću od jednog dobavljača eksploziva – srbijanske Barutane Lučani – doveo je firmu na ivicu provalije.
Prema preliminarnim podacima, za prvih šest mjeseci 2025. IGMAN je ostvario 59,9 miliona KM prihoda iz ugovora, dok su ukupni rashodi premašili 84 miliona KM. Gubitak iz redovnog poslovanja iznosi gotovo 20 miliona. Veći dio toga otpada na realizaciju višegodišnjeg ugovora iz 2022. godine koji je, kako tvrde iz kompanije, započet u izmijenjenim tržišnim uslovima i sa značajnim porastom troškova. Samo zbog inflacije i povećanja cijena sirovina procjenjuju gubitak na 12,5 miliona KM, dok su negativne kursne razlike uzrokovane slabljenjem dolara kompaniju koštale dodatnih 5,5 miliona.
S obzirom na to da je još 2015. godina završena s dobiti od preko 32 miliona KM, činjenica da je 2024. zatvorena sa svega 1,5 miliona – i da je u 2025. do sada već zabilježen ozbiljan minus – ne ostavlja prostor za dalje odgađanje reformi. Nova uprava, imenovana početkom maja ove godine, prepoznala je potrebu za radikalnim promjenama. Načinjeni su prvi koraci - započeta je sistematizacija radnih mjesta, uvode se mehanizmi kontrole troškova u svim fazama proizvodnje, a modernizacija opreme više nije pitanje investicijske želje nego opstanka.
"Neophodan je potpuni reset načina upravljanja, proizvodnje i planiranja troškova, uključujući redefinisanje poslovnih prioriteta u skladu s tržišnim zahtjevima", naglašavaju iz IGMAN-a.
U kompaniji se više ne govori o rastu dobiti, već o stabilizaciji poslovanja i spašavanju radnih mjesta. Fokus je, kažu, na diverzifikaciji tržišta – pored tradicionalnih partnera poput SAD-a i EU, IGMAN sve više cilja na Bliski istok, Saudijsku Arabiju i tržišta Afrike i Azije. Potpisivanje najvrednijeg ugovora u historiji kompanije s Ministarstvom unutrašnjih poslova Iraka u aprilu ove godine došlo je kao tračak nade, ali i podsjetnik na činjenicu da ni višemilionski poslovi ne garantuju finansijsku održivost.
Nova Uprava – nove mjere
Kriza kroz koju IGMAN prolazi dodatno je produbljena vanjskim faktorima. Zabrana izvoza baruta iz Srbije izazvala je višemjesečne zastoje u proizvodnji, jer je Barutana Lučani jedini dobavljač tog ključnog sastojka. Tehnička zastarjelost opreme rezultira čestim kvarovima, što dodatno usporava procese i povećava gubitke.
U pokušaju da obnovi povjerenje investitora i dioničara – među kojima je najveći Federacija BiH s 51% vlasništva, dok porodica Ahmetlić iz Tešnja (Hifa Petrol) drži 33,3% – uprava je pokrenula nezavisnu dubinsku analizu poslovanja koju provodi jedna od revizorskih firmi iz “Velike četvorke”. Cilj je identifikovati gdje su napravljene ključne greške i predložiti konkretne mjere za oporavak.
Pored sanacije bilansa, IGMAN je pokrenuo i projekte prilagodbe novim ekološkim i energetskim standardima. U toku je izrada bazne studije za izgradnju solarne elektrane kojom bi se smanjio emisijski otisak proizvodnje i osigurala veća energetska nezavisnost u svjetlu predstojećih evropskih regulativa, poput CBAM mehanizma.
Kompanija, koja trenutno zapošljava više od 1.300 radnika i ostaje jedan od ključnih poslodavaca u industriji, ima ogroman uticaj na lokalnu zajednicu, ali i izvozne performanse BiH. Uprava tvrdi da zna gdje su problemi i da je odlučna u rješavanju. Ali nakon deset godina gubljenja tla pod nogama, za oporavak neće biti dovoljna samo volja – potrebni su brzina, vizija i, što je najvažnije, potpuna promjena poslovne filozofije.
S.B.
