Potencijalni efekti krize sa dvostrukim dnom: Rast cijena zaduživanja u BiH?

Ovih dana stručna javnost i predstavnici akademske zajednice sve glasnije iznose tezu o postojanju realno visoke mogućnosti da EU uđe u novu krizu sa tzv. dvostrukim dnom te njenog potencijalno lošeg utjecaja na BiH kao malu, otvorenu ekonomiju.

Matej Živković, član Komisije za vrijednosne papire BiH, govoreći na jučerašnjoj konferenciji Sarajevske burze istaknuo je da zadnji nalazi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) objavljeni prije neki dan ukazuju na visoke rizike na tzv. "izranjajućim tržištima" ( emerging markets) u koje spada i BiH.

"Postoji mogućnost da će, zbog krize u eurozoni, značajan broj financijskih institucija koje posluju na "izranjajućim tržištima" u idućem razdoblju povlačiti svoje resurse prema institucijama u matičnim državama koje su njihovi vlasnici, kako bi iste izvukle iz krize. Ovakav rasplet može ukazivati na moguće više cijene zaduživanja i generalno poskupljenje angažmana sredstva", upozorava Živković.

To bi na našem primjeru, kaže, značilo mogućnost da financijske institucije počnu povlačiti sredstva iz BiH kako bi financirali potrebe zemalja iz kojih dolaze. "Konzekvenca bi bila da mi kao zemlja koja kronično potrebuje kapital za poduzetničke i druge projekte postanemo izvoznik kapitala", ističe Živković.

I viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić upozorava da je jedan od glavnih rizika za bankarski sektor mogućnost prelijevanja trenutne krize na domaće tržište. Budući da bankarski sektor dominira financijskim sistemom BiH i osnovni je izvor za financiranje realnog sektora, njegovo poslovanje je od izuzetnog značaja za našu zemlju.

Božić naglašava da iako bankarski sektor u BiH ima odgovarajuću likvidnost i adekvatnost kapitala, postoji potencijalni rizik da se u uvjetima krize ključne odluke donose izvan BiH, budući da su banke u pretežnom stranom vlasništvu.

"Veliki postotak stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan domašaja monetarnih vlasti BiH", kaže viceguverner CBBIH.

Zbog svega toga je smatra potrebno nastaviti s dogovorom koji je postignut sa ključnim bankama koje posluju u BiH, a kojim su se oni obvezali da zadržati će svoj nivo izloženosti kapitala u našoj zemlji što je jako važno za ukupno stabilnost bankarskog sektora. Podsjetimo, banke u vlasništvu inozemnih bankarskih grupa obvezale su se kako neće prije ugovorenih rokova povlačiti sredstva plasirana u kredite i depozite.

Kao jedan od potencijalnih rizika za bankarski sektor Božić navodi i efikasnost njihovog nadzora. No, inforamcije s kojima Centralna banka raspolaže, kaže, pokazuju da entitetske regulatorne agencije razvijaju pojačanu prekograničnu suradnju sa supervizorima zemalja iz kojih dolaze bankarske grupacije u BiH jer na ovaj način žele dobiti blagovremene informacije, ali i maksimalno uskladiti regulative kako bi se banke koji se u u većinskom stranom vlasništvu u BiH ponašale u skladu sa tom opće harmoniziranom regulativnom.

Ima mjesta za optimizam

Ipak, Božić naglašava da ima mjesta optimizmu. Njega temelji na činjenici da je tijekom prvi šest mjeseci ove godine prisutan rast štednje građana, te blagi rast kreditne aktivnosti koja je u prvih šest mjeseci ove godine u BiH iznosila 3, 4 posto dok je u prošloj godini bila na 3 posto. Također, rezultati stres testova banaka u BiH pokazali da je taj sektor za sada dobro kapitaliziran i otporan na šokove.

Danijela Kozina