Fiskalizacija stiže i građanima FBiH, parlament odlučuje u septembru

Iako Federacija BiH godinama čeka na fiskalnu reformu i pravedniji i lakši sistem kada su u pitanju primanja i izdaci privrede, nema naznaka da će se to desiti u skorijoj budućnosti.

Međutim, vlast je itekako brza i spretna kada je potrebno "zavući ruku u džep" građanima Federacije BiH, pa će već u septembru pred federalnim parlamentarcima biti Zakon o fiskalnim transakcijama u FBiH, piše "Faktor".

Fiskalni račun za fizička lica

A šta, između ostalog, ovaj zakonski prijedlog donosi? Zarađuješ više od 5.000 KM godišnje, dobit ćeš fiskalni račun, pa i ako si fizičko lice.

Naime, ovim zakonom propisuje se obveza izdavanja fiskalnih računa za sve subjekte koji ostvaruju promet na teritoriju FBiH, uključujući ne samo privredna društva i obrtnike, nego i fizičke osobe koje nisu registrirani poduzetnici, ali ostvaruju godišnji prihod veći od 5.000 KM.

Stručnjaci tvrde da ovim potezom vlast u Federaciji BiH otežava ionako tešku finansijsku i ekonomsku situaciju građana ovog entiteta koji pokušavaju da prežive dodatno zarađujući.

Visoke cijene, inflacija, što zbog cijelokupne geopolitičke situacije u svijetu, što zbog vremenskih neprilika, onemogućava da veliki broj građana FBiH "izgura" mjesec s primanjima koja ima.

Smatraju da u Federaciji BiH ne postoje temelji kada je u pitanju fiskalizacija koji bi olakšali privredi, ali i radnicima.

Zaduženje na Londonskoj berzi

Haris Šabanović, zastupnik SDA u Parlamentu Federaciji BiH, za Faktor objašnjava da se set fiskalnih zakona čega godinama, te da je jedno vrijeme bilo priče kako bi se to moglo desiti, ali da se sad to ne spominje.

"Ali zato fiskalizacija ide i to ide vrlo promptno, iako ja uopće ne vjerujem da nam je to toliko potrebno, jer ima načina da se trenutno stanje rješi i ovo je samo jedan dodatni namet u cijeloj priči i građanima i privredi. Smatram da je to potpuno nepotrebno i da neće donijeti ništa novo osim prihoda jednoj ili dvije kompanije, ali vjerovatno jednoj i već se zna kojoj", kaže Šabanović.

Tvrdi da je jedan član ovog zakona dovoljan da potvrdi gore navedenu priču o fiskalizaciji.

"To vidite jasno po tome koga izuzimamo iz tog zakona, tamo vidite da u rang s javnm institucijama i vjerskim ustanovama, idu kladionice, i to je sve što meni taj zakon kaže i jasna mi je poruka tog zakona u tom jednom članu", zaključuje Šabanović.

Tvrdi da Federacija BiH nije napravila temelje, a temelji su fiskalna reforma koja bi olakšala privredi.

"Da ubrzamo privredu, da više toga ide radniku, ali ova vlast nije spremna za to, a ovo posljednje zaduženje na Londonskoj berzi je, nažalost, pokazalo da sam bio u pravu kada sam govorio da je hazna prazna, jer da hazna nije prazna, ne bi se išlo na Londonsku berzu po 700 miliona KM, pa ćemo vratiti 900 miliona KM za koju godinu. I to je razlog zašto nema fiskalne reforme, neko je potrošio budžet, a znamo svi ko ga je ispraznio", rekao je Šabanović.

Nikad dovoljno novca

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor kaže da sve ovo tačno ilustruje prioritete vlasti u Federaciji BiH, te da je slično bilo i sa izmjenama propisa koji su omogućili vanjsko zaduživanje ili nekad ranije s povećanjem akciza.

Iako, kako ističe, ovaj zakon treba imati i druge pozitivne efekte jer bi potpunija evidencija i oporezivanje transakcija pomogli onim poslovnim subjektima koji i sada legalno posluju, ali ih ugrožava nelegalna konkurencija koja smanjuje troškove izbjegavanjem poreza.

"Jasno je da je prioritet prikupljanje novca u budžet kojeg očito nikad nema dovoljno za ovakvu vlast i bez obzira na visinu javnih prihoda ubrzava se tempo zaduživanja. Da se javnim finansijama odgovorno upravlja, povećanje prihoda do kojeg bi trebalo doći implementacijom ovog zakona bi moglo pomoći i građanima i privredi na način da se ili dodatni javni prihodi iskoriste za poboljšanje uvjeta poslovanja i rast životnog standarda građana, ili da se smanje porezi i druga opterećenja jer uz veći obuhvat se može prikupiti više novca i s manjim stopama.

Nažalost, mnogo je realnije očekivati da se sav taj dodatni priliv novca nenamjenski utroši kao i većina javnih prihoda ili izgubi u otplatama neopravdanih zaduženja", zaključuje Gavran.