Uvođenje poreza na banke u BiH - Skuplja pita od tepsije

Nakon što je EU počela razmatrati mogućnost uvođenja poreza na financijske transakcije ili kako se i populistički naziva poreza na banke, o toj ideji se počelo pričati i kod nas.

Inače, cilj poreza na financijske transakcije bi bio povrat bar jednog dijela novčanih sredstava koji je za vrijeme krize ubrizgan za spas ovog sektora. Očekuje se da će on smanjiti atraktivnost rizičnih financijskih špekulacija te ih spriječiti, a prihodi od poreza koristili bi se u sanaciji državnih proračuna, što bi možda bilo zanimljivo za naše proračunske prilike.

Mirko Puljić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, nekadašnji član Komisije za vrijednosne papire Federacije, smatra da uvođenje takvog poreza nije isplativo kod nas. Razlog vidi u tome da je promet dionicama i obveznicama na burzama u Sarajevu i Banjoj Luci skroman te da još uvijek kod nas nema poslova s derivatima.

Što se tiče prometa na Banjalučkoj (BLSE) i Sarajevskoj burzi (SASE) za posljednjih pet godina on je na BLSE iznosio preko 1, 7 milijardi, a na SASE-u 2,3 milijarde KM tako da bi prema poreznoj stopi od 0,1% koja je predložena za zemlje EU, efekat za petogodišnji promet na BLSE bio 1,433.207 KM, a na SASE 2,128.079 KM. "Ako bi efekat poreza računali samo za 2011. godinu, onda bi to za BLSE iznosilo 156.841 KM, a za SASE 153.841 KM. Ne vrijedi truda. Naš narod kaže: `Skuplja pita od tepsije`. Tako da se može reći da su koristi zanemarive čak i kada se u obzir uzme pretpostavka da bi porez plaćale obje strane – sudionice u financijskoj transakciji", navodi Puljić dodajući da sve to pokazuje da o tome ni razmišljati.

Protiv te mogućnosti je jer je naše tržište kapitala u početnoj fazi razvoja, plitko, s lošim tržišnim materijalima. "Također, ne bi trebalo porez uvoditi ni u EU. Postoje druga, bolja rješenja kojima se može uticati na stanje u financijskom sektoru. Ona se nalaze u području regulacije i drugih vidova oporezivanja", smatra ovaj stručnjak.

Navodi da bi mehanizmi regulacije morali biti obuhvatniji i djelotvorniji te da izvan regulacije ne bi smjeli biti financijski poslovi i procesi koji mogu prouzrokovati poremećaje kao što se desilo u slučaju nedavne financijske krize. "I kada bi se, uz to, koristio model progresivnog oporezivanja dobiti financijskih institucija, vjerujem da bi se situacija u ovom sektoru normalizirala", kaže on. Osim toga, smatra da porez na financijske transakcije ne bi bio svrsishodan zbog toga što bi ga financijske institucije prevalile na svoje klijente, s jedne, i što bi sredstva prikupljena njime bila korištena za pokriće profesionalne neodgovornosti i pohlepe menadžera financijskog sektora, s druge strane. "Sve bi još jednom palo na leđa poreznih obveznika", zaključuje on.

Porez koji je podijelio EU

Inače, prijedlog uvođenja ovog Robin Hood poreza su odbile Velika Britanija i Švedska, a prema njemu su neraspoložene Irska i Holandija. Puljić navodi da Velika Britanija sa pravom ističe strah od bježanja financijskih institucija iz Londona i prenošenje poslova koji se tamo obavljaju u druge financijske centre, gdje obveza oporezivanja ne postoji. "Sasvim je izvjesno da bi odlazak tih financijskih institucija doveo do porasta nezaposlenosti u Londonu kao vodećem europskom financijskom centru i jednom od najznačajnijih u svijetu. A to sadašnja ili bilo koja britanska vlada ne može prihvatiti. Zbog odbijanja ovog prijedloga od Londona, zatraženo je da se porez na financijske transakcije uvede u zonu eura", objašnjava Puljić.

Protivnici poreza argumentiraju da jedino međunarodni dogovor o porezu na financijske transakcije ima smisla. Ako bi Europska unija krenula sama, to bi dovelo samo do premještaja financijskog poslovanja na druga međunarodna financijska središta, bez ispunjavanja ciljeva onih koji zagovaraju uvođenje poreza. Sa druge strane, dodaje Puljć, upitna je perspektiva ideje da se porez na financijske transakcije uvede na globalnom nivou.

Danijela Kozina