Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH održala je tematsku sjednicu posvećenu stanju u elektroenergetskom sektoru, sa fokusom na nacrt Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije u BiH, te na uticaj uvođenja CBAM-a (karbonske takse) na domaću privredu.
Na početku zasjedanja predsjedavajuća Komisije Ermina Salkičević-Dizdarević podsjetila je da je Vijeće ministara BiH u julu ove godine uputilo Prijedlog zakona u parlamentarnu proceduru, naglašavajući da se radi o jednom od ključnih dokumenata za modernizaciju energetskog sektora i usklađivanje zakonodavstva BiH sa standardima Evropske unije. Kako je navela, zakonskim rješenjima planira se uspostava efikasnog, transparentnog i konkurentnog tržišta električne energije.
Među najvažnijim mjerama koje zakon predviđa izdvojila je formiranje organizovanog veleprodajnog tržišta i berze električne energije na državnom nivou, povezivanje BiH sa tržištima država članica EU te obezbjeđivanje stabilnog snabdijevanja. Posebno je istakla da zakon uključuje 16 direktiva EU, čime bi BiH ispunila dio obaveza preuzetih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i članstvom u Energetskoj zajednici.
Predstavnik Sekretarijata Energetske zajednice Adam Cwetsch u uvodnom izlaganju naglasio je da su za zemlje zapadnog Balkana ključni prioriteti integracija elektroenergetskog tržišta u evropski okvir i dekarbonizacija. Prema njegovim riječima, uvođenje CBAM-a od 1. januara 2026. donosi ozbiljan izazov za BiH, te je pozvao poslanike i delegate da što prije usvoje zakon kako bi zemlja bila izuzeta od dodatnih troškova.
O koristi od donošenja zakona govorio je i ekspert Energetske zajednice Martin Martinoski, naglasivši da bi građani, privreda i cijela ekonomija BiH imali direktnu korist, dok bi domaće tržište električne energije, kao najveće u regionu, postalo privlačnije stranim investitorima. Posebno je naglasio značaj uspostave berze električne energije, što je praksa većine zemalja u okruženju.
U diskusiji se obratio i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Kemal Ademović, upozorivši na problem zahtjeva da se ovako važan zakon usvaja po hitnoj proceduri. Smatra da u njegovu izradu trebaju biti uključene sve relevantne državne institucije kako bi se čula mišljenja stručnjaka.
Prisutni članovi Komisije, zajedno s predstavnicima DERK-a, NOS-a BiH, elektroprivreda, privrednih komora, kao i Projekta EU4ENERGY i EPA-e, saglasili su se o potrebi brzog djelovanja institucija. Zakon, za koji je potvrđena podrška Sekretarijata Energetske zajednice, ocijenjen je kao nužan korak u procesu evropskih integracija BiH, saopćeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.
