Javna ustanova „Arhiv Unsko-sanskog kantona“ započela je proces reorganizacije i modernizacije s ciljem stvaranja funkcionalnije, dostupnije i društveno aktivnije institucije, a među prioritetima rada izdvojeni su digitalizacija arhivske građe, unapređenje saradnje sa registraturama te veće uključivanje Arhiva u kulturne, obrazovne i institucionalne procese u Unsko-sanskom kantonu.
Direktorica Arhiva Rejhana Saračević istakla je kako ova ustanova raspolaže vrijednom arhivskom građom i stručnim kapacitetima, ali da je bilo neophodno otvoriti prostor za dinamičniji rad i snažniju komunikaciju sa institucijama i javnošću.
''Arhiv ne smije ostati zatvoren u okviru administrativne institucije. On mora biti aktivan faktor društva, jer arhivska građa predstavlja temelj pravne sigurnosti, institucionalne memorije i identiteta jednog prostora'' – kazala je Saračević.
Prema njenim riječima, poseban fokus stavljen je na saradnju sa registraturama, odnosno institucijama u kojima nastaje i čuva se dokumentacija koja kasnije postaje dio arhivske građe.
''Ako dokument bude pogrešno vođen već u instituciji u kojoj nastaje, Arhiv kasnije ne može ispraviti tu grešku. Zato saradnju sa registraturama ne posmatramo kao formalnost, nego kao ključni segment našeg rada'' – navela je Saračević.
Dodala je kako je cilj uspostaviti partnerski odnos sa institucijama, uz jasne standarde i odgovornost u postupanju sa dokumentacijom, te kroz stručne diskusije i edukacije unaprijediti praksu upravljanja arhivskom građom.
Govoreći o planovima digitalizacije, Saračević je naglasila da je riječ o dugoročnom procesu koji zahtijeva sistemski pristup, resurse i kontinuitet.
''Postavili smo temelje za stvaranje digitalne arhive Krajine kako bi najznačajnija građa bila dostupna, zaštićena i dugoročno očuvana. Ne želimo parcijalna rješenja, nego sistem koji će imati trajnu vrijednost'' – istakla je.
U narednom periodu, kako je najavljeno, građani mogu očekivati organizaciju tematskih izložbi, javnih sadržaja i projekata kojima će arhivska građa biti približena široj javnosti kroz povezivanje sa kulturom, obrazovanjem i turizmom.
''Arhivska građa nije samo papir. To su priče o ljudima, događajima i identitetu ovog prostora i upravo zbog toga Arhiv mora biti vidljiviji i prisutniji u društvu'' – poručila je Saračević.
