U Brčkom počela sezona žetve pšenice: Dobar rod, ali velika ulaganja

Iako ovogodišnji prinosi pšenice na području Brčko distrikta Bosne i Hercegovine dostižu maksimum koji dozvoljava kvalitet zemljišta, početak žetve među proizvođačima nije donio očekivano zadovoljstvo. Poljoprivrednici upozoravaju da su niski otkupni iznosi, rast troškova proizvodnje i nedovoljna zaštita domaće proizvodnje glavni problemi s kojima se suočavaju.

Poljoprivrednik Ljubo Tomić iz Gornjeg Brezika kod Brčkog, koji obrađuje oko 150 dunuma zemljišta pšenice, navodi da se prvi prinosi kreću između 400 i 500 kilograma po dunumu, odnosno četiri do pet tona po hektaru.

"To su maksimalni prinosi koje ova zemlja može dati. Rod je bolji nego prethodnih godina, ali je ostvaren uz znatno veća ulaganja. Cijene sjemena, mineralnih đubriva i sredstava za zaštitu bilja porasle su, pa su troškovi proizvodnje veći za 30 do 50 posto", ističe Tomić.

Otkupna cijena pšenice trenutno se kreće od 0,32 do 0,40 KM po kilogramu, zavisno od kvaliteta zrna. Međutim, prema riječima proizvođača, veliki broj poljoprivrednika zbog kvaliteta zemljišta ne uspijeva ostvariti uslove za najvišu otkupnu cijenu.

"Sa prinosom od pet tona po hektaru proizvođač uglavnom može pokriti troškove proizvodnje, ali prostora za zaradu gotovo da nema", kaže Tomić.

Poljoprivrednici posebno ukazuju na način formiranja otkupnih cijena, smatrajući da zbog dominacije velikih otkupljivača i nedostatka skladišnih kapaciteta većina proizvođača nema mogućnost da čeka povoljnije tržišne uslove, već je primorana da rod proda odmah nakon žetve.

Kao jedan od ključnih problema navode i nekontrolisan uvoz poljoprivrednih proizvoda. Ističu da proizvođači u zemljama Evropske unije ostvaruju znatno veće podsticaje, zbog čega domaći poljoprivrednici teško mogu biti konkurentni na tržištu.

Za proizvodnju pšenice u Brčko distriktu podsticaj iznosi 33 KM po dunumu, ali proizvođači smatraju da taj iznos nije dovoljan da nadoknadi rast troškova i osigura ekonomsku održivost proizvodnje.

Prema riječima poljoprivrednika, posljednjih godina sve više proizvođača odustaje od ratarske proizvodnje zbog nepovoljne ekonomske računice i neizvjesnosti na tržištu.

Iako je ovogodišnji rod ocijenjen kao kvalitetan i zadovoljava zahtjeve otkupljivača, proizvođači ističu da kvalitet sam po sebi nije dovoljan ukoliko otkupna cijena ne omogućava ostvarivanje zarade i nastavak proizvodnje.