Aplikacija "Usporedi cijene" još nije dostupna: Građani i dalje čekaju obećani alat

Dok bh. građani već treću godinu zaredom usavršavaju vještinu preživljavanja i trče maratone od police do police u potrazi za jeftinijim hljebom i uljem, obećani "digitalni spasilački pojas" iz Federalnog ministarstva trgovine i dalje pluta u mutnim vodama "tehničkih poteškoća".

Pompezno najavljivana aplikacija "Usporedi cijene", koja je još u aprilu 2026. dobila svoj svečani pečat u Službenim novinama – pretvorila se u još jedan spomenik bh. digitalne tromosti, piše Faktor.

Dok nas nadležni uvjeravaju kako je prebacivanje cijena u bazu podataka naučna fantastika ravna slanju čovjeka na Mars, iz udruženja potrošača otvoreno sumnjaju da se iza softverskih kočnica zapravo krije stari, provjereni recept: što je sistem komplikovaniji za građane, to je lakši za sakrivanje korupcije i trgovačkih marži.

A sve je počelo u jesen 2023. godine, u jeku globalne inflacije koja je snažno pogodila i novčanike građana u Bosni i Hercegovini.

Dok su cijene osnovnih namirnica na policama rasle gotovo svakodnevno, a građani trošili sate obilazeći trgovine u potrazi za jeftinijim uljem, šećerom ili hljebom, u Federalnom ministarstvu trgovine rodila se ideja: zašto tehnologiju ne staviti u službu zaštite potrošača?

Vizija je bila jasna – kreirati jedinstvenu digitalnu platformu i mobilnu aplikaciju koja će građanima omogućiti da jednim klikom na telefonu vide gdje je kupovina u tom trenutku najisplativija.

Inspirisana sličnim uspješnim projektima iz regije, ali i mobilne aplikacije za praćenje cijena goriva "FMT FBiH oil info" koja godinama uspješno radi, nova aplikacija pod nazivom "Usporedi cijene" zamišljena je kao ultimativni vodič kroz pametnu kupovinu.

Iako je zvanično Uputstvo o načinu i rokovima dostave podataka za aplikaciju objavljeno u Službenim novinama FBiH još 17. aprila 2026. godine, aplikacija "Usporedi cijene" još nije u potpunosti realizovana i puštena u javnu upotrebu.

Glavni razlog ovog kašnjenja krije se u kompleksnim tehničkim i administrativnim preprekama na terenu.

S jedne strane, veliki trgovački lanci (objekti veći od 401 m²) moraju proći kroz zahtjevan proces prilagođavanja svojih softverskih sistema kako bi se omogućilo svakodnevno, automatsko slanje cijena za više od 3.000 artikala bez ručnog unosa.

Dok građani i dalje čekaju obećani digitalni alat, Vlada FBiH je morala pribjeći privremenim rješenjima, poput donošenja novih odluka o neposrednoj kontroli cijena za određene grupe proizvoda, kako bi zaštitila potrošače do konačnog završetka testne faze sistema.

Iz Ministarstva trgovine Federacije BiH, za Faktor ističu da je problem tehničke prirode i da nije jednostavno unijeti u sistem više od 20 hiljada artikala, ali da se intenzivno radi na tome.

Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača "Futura" Mostar, za Faktor ističe da on ne zna šta je s tom aplikacijom, jer nema informacije otkako im je Ministarstvo predstavilo istu.

"Svijet je odavno sve digitalizirao, a mi još kaskamo, i čini se da naša vlast to namjerno usporava, jer lakše je sakriti korupciju papirima i šalterima", ističe Bago.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor kaže da je ključna motivacija ista kao i kod "zaključavanja cijena" - stvaranje iluzije da se nešto poduzima protiv inflacije dok se efektivno ne utiče ama baš nimalo na smanjenje cijena na nivo opravdan stvarnim troškovima i niko ne sankcionira za zloupotrebe.

"Izrada aplikacije je prilika za korupciju i bogaćenje povezanih firmi ili pojedinaca jer se za softvere najlakše može formirati fiktivno uvećana cijena pošto nema opipljivih materijalnih troškova. Funkcionalnost i ažurnost podataka neće biti zadovoljavajući, a čak ako i budu samo će pokazivati građanima gdje je nešto najskuplje, a gdje malo manje preskupo, dok će sve cijene svejedno biti previsoke i svejedno će i na onim nižim trgovci nastaviti ostvarivati ekstra profit", ističe Gavran.

Dodaje da je kašnjenje aplikacije očekivano jer nadležno ministarstvo pravi građane budalama već dugo vremena i plasira lažna obećanja.

"Maltene od samog u uvođenja pogubne odluke o zabrani rada trgovina nedjeljom najavljuju izmjene zakona, licitiraju raznoraznim modelima, a ništa se ne dešava. Poklanajaju izuzetak primjene zakona jednoj jedinoj općini - Orašje, a odbijaju sarajevske i druge opcije koje imaju daleko više razloga za izuzetak, selektivno se doživljava otvaranje tzv. dragstora s visokim cijenama, koji se se maltene ni po čemu ne razlikuju od ostalih prodavnica osim dužim radnim vremenom, lošijim izborom robe i astronomskim cijenama… važno je da se novac za aplikaciju plati onome s kim su u talu, a aplikacija koju građani čekaju neće donijeti nikakvu korist građanima", objašnjava Gavran.

Naglašava i dodatni faktor, a to je potpuno ignorisanje potreba građana koji ne koriste aplikacije (prije svega stariji i penzioneri koji i imaju najniže prihode) i manja naseljena mjesta gdje nema konkurencije već su osuđeni na jednu ili dvije prodavnice pa im ništa ne znači sto je možda cijena niža 50 kilometara dalje.