Investicija koja obećava milione: Rudnik olova čeka domaće i strane investitore

Ležišta Očekali i Prgoševo u općini Olovo vrijedna milione maraka, niko ne koristi iako je prošlo 15 godina nakon rata. Područje je minirano, infrastruktura uništena, a stavljanje rudnika u pogon iziskuje ulaganja od oko 15 miliona maraka.

Svjesni činjenice da je bogatstvo na dohvat ruke, Vlada ZDK je prošle godine krenula sa mrtve tačke. Na 32. Sjednici donijela je Odluka o davanju saglasnosti na postojanje javnog interesa i uslovima za provođenje postupka dodjele koncesije za istraživanje i eksploataciju metaličnog mineralnog resursa-ceruzita na ležištima Očekalj i Prgoševo. Ubrzo je raspisan i tender za izbor koncesionara. Stigla je jedna ponuda od kompanije Geomet iz Srebrenice, koja je zbog izrazito niske cijene morala biti odbačena i tender je poništen.

Znajući da će od pokretanja malog rudnika bogatstva svi profitirati, građani, Kanton, opština, investitor, Vlada je usvojila novu odluku o umanjenu cijene zemljišta sa jedne na 0,60 KM za neeksploatisano i sa 2,50 KM na dvije KM za eksploatisano zemljište. Tender za izbor koncesionara je ponovo raspisan.

Nermin Ćosić, stručni saradnik za koncesije u Vladi ZDK za ekapija.ba kaže da se radi o zaista vrijednom projektu koji traži velika ulaganja, a koji za rezultati ima i ogromnu dobit jer ruda olova eksploatisana u ležištima Očekali i Prgoševo ne može se naći u regionu. Slična nalazišta postoje jedino u Španiji i Turskoj.

"Od investitora se očekuje da deminira teren, što prema predviđanjima iznosi oko tri miliona maraka, te obnovi uništene objekte u što je potrebno uložiti između tri-četiri miliona KM", ističe Ćosić, pojašnjavajući kako je koristi daleko veća, jer se cijena rude olova po jednoj toni kreće oko 3.000 dolara. S obzirom da Prgoševo prema procjenama raspolaže sa 324.565,00 toba A-kategorije, B-kategorije 466.809,00 i C1-kategorije 540.680,00 rude ceruzita, a ležišta Očekalj A-kategorije 470.757,00, B-kategorije 728.921,00 i C1-kategorije 1.070.366,00 što ukupno čini 3.502.098,00 tona ceruzita, lahko je zaključiti da će budući koncesionar u kratkom roku opravdati investiciju i zaraditi milione.

"Proizvodnja, kada se rudnik aktivira u punoj snazi, bi bila preko 100.000 tona rude ceruzita, a sa ovom proizvodnjom godišnje, vijek trajanja rudnika bio bi minimalno 25 godine, s tim da će koncesionar dopunskim istraživanjima ovaj vijek značajno produžiti prevođenjem vanbilansnih u bilansne rezerve, te dopunskim istraživanjem okolnih lokaliteta koji nesumnjivo postoje", pojašnjava Ćosić.

On pojašnjava kako bi 30 posto od od cijene eksploatacije koja se vraća Kantonu mogli biti finasirani direktno ostali projekti koji su vezani za rudnik, a to su putna komunikacija, rasvjeta...

"Vrijeme trajanja koncesije na istraživanje je tri godine (deminiranje, prikupljanje i izrada projektne dokumentacije, bušenje, sanacija pristupnog puta, izgradnja postrojenja za separaciju), a na eksploataciju je 25 godina, računajući od dana potpisivanja koncesionog ugovora, s tim da Vlada Zeničko-dobojskog kantona vrijeme eksploatacije može produžiti još za polovinu vremena na koje je data koncesija, bez objavljivanja novog javnog poziva", ističe Ćosić.

Pravo učešća na ovom javnom pozivu imaju domaća i strana pravna lica koja su registrirala firmu u Bosni i Hercegovini i imaju registrovanu djelatnost iz područja rudarstva.

Elvira Kokor