Važna odluka suda u Goraždu: Kamioni više ne mogu kroz Glamoč

Općinski sud u Goraždu donio je rješenje kojim je Gradu Goraždu naloženo da obustavi prolazak teretnih vozila izvođača radova kroz naselje Glamoč, na putnom pravcu Goražde – Trešnjica, koja su angažovana na izgradnji regionalne sanitarne deponije Trešnjica.

Rješenje je 12. augusta 2026. godine donio sudija Muris Tatarin, nakon postupka pokrenutog na prijedlog Udruženja "Živjeti prirodu", koje je zatražilo zaštitu kolektivnih prava i interesa stanovnika ovog naselja.

Tokom postupka Sud je ocijenio da je učinjeno vjerovatnim da prolazak teških teretnih vozila kroz Glamoč ugrožava kolektivne interese građana. U obrazloženju odluke navedena su pitanja zaštite imovine, prava na zdrav okoliš i zaštite od buke, kao i sigurnosti stanovnika, posebno djece.

Omerović: Vjerovatno prvi ovakav predmet u BiH

Advokat Zlatan Omerović, koji u ovom postupku zastupa tužitelja protiv Grada Goražda, ocijenio je da odluka ima poseban značaj sa stanovišta zaštite kolektivnih prava građana.

"U vjerovatno prvom predmetu zaštite kolektivnih prava i interesa u BiH, u kojem zastupam tužitelja protiv Grada Goražda, Općinski sud u Goraždu donio je mjeru osiguranja kojom je utvrdio vjerovatnost povrede i ozbiljnog ugrožavanja kolektivnih prava i interesa građana naselja Glamoč, te je Gradu Goražde, kao investitoru zabranio daljnji prolazak teretnih vozila angažovanih na izgradnji deponije kroz naselje Glamoč, postojećom neuslovnom, ispucalom i ruiniranom saobraćajnicom koja nije prilagođena prolasku teških teretnih vozila", naveo je Omerović.

Prema njegovim riječima, riječ je, koliko mu je poznato, o prvom predmetu kolektivne zaštite prava i interesa po članu 453a Zakona o parničnom postupku u BiH u kojem je sud postupao i donio pozitivnu odluku.

Omerović je posebno ukazao na dio sudskog obrazloženja prema kojem ovakva pitanja ne moraju predstavljati isključivo "upravnu stvar", nego mogu biti predmet sudske zaštite kolektivnih prava u parničnom postupku.

"Posebno značajnim smatramo što je Sud prihvatio da ovakva pitanja ne predstavljaju isključivo 'upravnu stvar', već mogu biti predmet sudske zaštite kolektivnih prava u parničnom postupku, te je u obrazloženju povezao nastale smetnje i sa pravom na poštovanje privatnog i porodičnog života iz člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima", naveo je Omerović.

Dodao je da bi odluka, ukoliko opstane, mogla imati širi značaj i za druge slučajeve u kojima građani, udruženja i advokati traže zaštitu kolektivnih interesa.

"Životna sredina i naši životi su, u konačnici, sve što imamo. Ukoliko ova sudska odluka opstane, vjerujem da može poslužiti kao važan pravni mehanizam drugim udruženjima, građanima i advokatima koji se bave ovom oblašću, te možda biti jedan od koraka ka stvaranju šireg fronta za zaštitu ovih vrijednosti", poručio je Omerović.

Put kroz Glamoč nije adekvatan za teške kamione

Među važnim dokazima na osnovu kojih je Sud odlučivao bio je nalaz i mišljenje vještaka saobraćajne struke. Utvrđeno je da je postojeća nekategorisana saobraćajnica kroz Glamoč u veoma lošem stanju, uz odrone, suženja i smanjenu preglednost.

Prosječna širina puta iznosi približno 3,5 do četiri metra, dok su pojedini dijelovi široki najviše oko 3,5 metara. Prema sudskom obrazloženju, takve karakteristike ne omogućavaju sigurno odvijanje dvosmjernog saobraćaja, naročito kada je riječ o teškim teretnim vozilima.

Nalaz vještaka pokazao je da bi za potrebe deponije saobraćajnica morala biti šira i projektovana tako da može podnijeti povećano opterećenje izazvano prolaskom kamiona.

Na fotografijama dostavljenim Sudu zabilježena su i oštećenja kolovoza, uključujući rupe ispunjene vodom, dok je utvrđeno i da se ovim putem kreću djeca. U dokumentaciji je navedeno da je gradski cestovno-komunalni inspektor ranije evidentirao prolazak većeg broja teretnih vozila, kao i uklanjanje saobraćajnih znakova kojima je bio zabranjen promet vozilima ukupne mase veće od deset tona.

Sud nije odredio alternativni pravac

Udruženje "Živjeti prirodu" zatražilo je i da Grad Goražde osigura alternativni pristup deponiji koji ne bi prolazio kroz Glamoč, ali je Sud taj dio zahtjeva odbio.

U rješenju je navedeno da tokom postupka nisu izvedeni dokazi kojima bi bilo potvrđeno postojanje drugog pristupnog pravca do deponije. Sud je zaključio da nije njegova nadležnost određivati hoće li investitor rekonstruisati postojeću cestu ili graditi novu, već da odgovarajuće rješenje treba biti definirano projektnom dokumentacijom na način kojim neće biti ugrožena prava stanovnika.

Odbijen zahtjev za garanciju od 600.000 KM

Grad Goražde je u toku postupka zatražio da se od predlagača mjere osiguranja odredi garancija od 600.000 KM, ali je Sud odbio ovaj zahtjev.

Istovremeno je Gradu naloženo da Udruženju "Živjeti prirodu" nadoknadi troškove postupka u iznosu od 2.340 KM.

Odluka ne znači zabranu izgradnje deponije

Mjera Općinskog suda odnosi se na prolazak teretnih vozila kroz Glamoč radi izgradnje regionalne sanitarne deponije i njome nije konačno odlučeno o samoj izgradnji deponije Trešnjica.

Tokom postupka razmatrana su i pitanja projektne dokumentacije. Sud je u obrazloženju naveo da je okolišna dozvola za deponiju istekla 28. januara 2026. godine, dok je Grad Goražde prethodno podnio zahtjev za njeno obnavljanje. Otvorena su i pitanja važenja ranije vodne saglasnosti te dokumentacije koja se odnosi na pristupnu saobraćajnicu.

Mjera osiguranja ostat će na snazi do pravosnažnog završetka spora ili donošenja nove odluke o njoj. Eventualno podnošenje žalbe ne odgađa njeno izvršenje.

Omerović smatra da značaj ovog slučaja može prevazići pitanje jednog naselja i jednog projekta.

"Upravo zato ovakve sudske odluke imaju značaj koji prevazilazi jedan predmet, jednu deponiju ili jedno naselje. One pokazuju da postoje pravni mehanizmi kojima se građani mogu suprotstaviti ugrožavanju prostora u kojem žive – i da ih trebamo mnogo odlučnije koristiti", zaključio je Omerović.