
04.09.2026 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Akta.ba
Autor: Seida Bijedić
Općina Stari Grad tužila je Grad Sarajevo zbog Vidikovca. Istražujemo kako je milionska investicija završila bez upotrebne dozvole i pred sudom.
Gotovo deset godina nakon što je Grad Sarajevo dobio pravo građenja na jednoj od najatraktivnijih lokacija na Trebeviću, projekat Vidikovac ulazi u možda i najkritičniju fazu. Objekat u koji su uloženi milioni KM nikada nije dobio upotrebnu dozvolu niti je stavljen u funkciju, a Općina Stari Grad sada, prema informacijama koje je objavio gradski vijećnik Kerim Balić, sudskim putem traži ukidanje prava građenja i brisanje upisa Grada iz zemljišnih knjiga.
Balić tvrdi da je tužba protiv Grada Sarajeva podnesena 31. jula 2026. godine. Mogućnost takvog pravnog postupka, međutim, nije nova. Općina Stari Grad još je u junu razmatrala pravni status Vidikovca, a početkom jula načelnik Irfan Čengić javno je potvrdio da su općinske službe i Pravobranilaštvo zaduženi da zaštite imovinu Općine, uključujući mogućnost pokretanja postupka za brisanje prava građenja iz zemljišnih knjiga.
Kako je objekat koji je trebao biti jedan od reprezentativnih sarajevskih projekata došao do toga da godinama stoji zatvoren, a Grad se sada suočava s mogućnošću gubitka prava na njega?
Sve počinje 2016. godine
Grad Sarajevo i Općina Stari Grad zaključili su 28. maja 2016. godine ugovor o osnivanju prava građenja na lokaciji nekadašnjeg hotela Vidikovac.
Zemljište je u vlasništvu Općine Stari Grad, dok je Gradu omogućena gradnja novog objekta.
U dokumentu Pravobranilaštva Grada Sarajeva iz juna 2024, navodi se da je ugovor o osnivanju prava građenja zaključen na period od 25 godina, uz period od osam godina za izgradnju.
S druge strane, u informacijama koje su se pojavile 2026. navodi se desetogodišnji rok za izgradnju i stavljanje objekta u funkciju, koji je isticao 1. jula ove godine. Pravobranilaštvo Grada zbog toga je tražilo zaključenje aneksa ugovora.
Od gradnje do pitanja o gabaritima
Nakon promjene gradske administracije projekat je nastavljen u mandatu Abdulaha Skake. Ugovor o izvođenju radova zaključen je 25. jula 2019. godine, a potom je ugovor ustupljen JP Sarajevo, koje ulazi u ugovorni odnos sa izvođačem Unigradnjom.
Još tokom gradnje, međutim, pojavila su se pitanja o zakonitosti projekta.
Centar za istraživačko novinarstvo objavio je da je novi Vidikovac sedam puta veći od nekadašnjeg objekta, iako se nalazi u zaštićenom području Trebevića. Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS 2021. dostavio je Kantonalnom tužilaštvu izvještaj o mogućem kršenju kantonalnih i federalnih procedura. Prijavljeni su i Grad Sarajevo i Općina Stari Grad.
Prema tim podacima, stari objekat imao je oko 275, a novi 2.052 kvadratna metra. Istovremeno, Plan upravljanja zaštićenim područjem predviđao je zadržavanje postojećih gabarita. To je važan dio hronologije jer pokazuje da problemi Vidikovca nisu nastali tek nakon završetka gradnje.
2021: Vidikovac dolazi do tehničkog pregleda i tu staje
Grad Sarajevo je 21. maja 2021. podnio zahtjev za tehnički prijem i izdavanje upotrebne dozvole. Formirana je stručna komisija, koja je utvrdila nedostatke i ostavila rok od 90 dana za njihovo otklanjanje. Međutim, nedostaci nisu otklonjeni. Dokument Pravobranilaštva iz 2024. navodi da su nedostaci utvrđeni privremenim izvještajem iz decembra 2021. i dalje postojali, zbog čega nije bilo moguće dobiti rješenje o upotrebi objekta.
Vidikovac je tako ostao izgrađen, ali bez mogućnosti legalnog korištenja.
U međuvremenu su pokrenuti postupci povezani s izgradnjom Vidikovca, a cijeli slučaj dobio je snažnu političku dimenziju nakon što je gradska administracija predvođena Benjaminom Karić problematizirala postupanje prethodne uprave.
Za današnji status objekta, međutim, jednako je važno šta se događalo sa samim Vidikovcem dok su ti postupci trajali.
Postupak tehničkog pregleda i izdavanja odobrenja za upotrebu prekinut je do rješavanja prethodnog pitanja povezanog s mogućim postojanjem krivičnog djela.
Dokumentacija pokazuje da je Gradsko vijeće tokom 2023. pokušavalo pronaći rješenje. U oktobru su doneseni zaključci kojima se tražio sporazumni raskid ugovora između JP Sarajevo i Unigradnje, osiguravanje nesmetanog posjeda nad gradilištem i nastavak realizacije projekta.
Grad je u jednom periodu razmatrao i potpuno drugačiju budućnost objekta – projekat naučno-istraživačke infrastrukture Tech4Green.
Ni taj model nije doveo do otvaranja Vidikovca.
Januar 2024: Tehnički prijem ponovo zaustavljen
Početkom 2024. načelnik Starog Grada Irfan Čengić donio je zaključak kojim je prekinut postupak tehničkog prijema i izdavanja upotrebne dozvole.
Kao razlozi navedeni su krivični postupak pokrenut na osnovu izvještaja Ureda za borbu protiv korupcije KS i neispunjavanje tehničkih uslova propisanih glavnim projektom.
Samo nekoliko mjeseci kasnije, međutim, pojavljuju se okolnosti koje mijenjaju situaciju.
Gradsko vijeće zatražilo je od Pravobranilaštva Grada da ispita mogućnost davanja Vidikovca u zakup u stanju u kojem se nalazi.
Pravobranilaštvo je tada vrlo jasno opisalo posljedice višegodišnjeg zastoja. Navodi da zbog nepreduzimanja radova i nedovođenja objekta u upotrebu nastaje šteta kroz propadanje i vremensku devastaciju objekta, ali i izmaklu dobit zbog nemogućnosti njegove ekonomske eksploatacije.
Dakle, upozorenje o finansijskim posljedicama neotvaranja Vidikovca nije prvi put izneseno u političkim istupima 2026. godine. Na njih je vlastito Pravobranilaštvo Grada upozoravalo dvije godine ranije.
Istovremeno je Kantonalno tužilaštvo obavijestilo Pravobranilaštvo da neće provoditi istragu u predmetu koji se odnosio na postupanje institucija pri davanju mišljenja i izdavanju urbanističke saglasnosti za Vidikovac.
Pravobranilaštvo je zato 13. juna 2024. zatražilo nastavak tehničkog pregleda i postupka izdavanja odobrenja za upotrebu.
Postojala je mogućnost da objekat završi zakupac
Pravobranilaštvo je istovremeno analiziralo mogućnost da Grad raspiše javni poziv i Vidikovac ponudi u zakup u zatečenom stanju.
Zaključeno je da za takav model nema pravnih prepreka. Budući zakupac mogao je preuzeti obavezu da o svom trošku izvede potrebne građevinske radove, pribavi dozvole i pripremi objekat za djelatnost koju namjerava obavljati.
Time je sredinom 2024. postojala i alternativa prema kojoj Grad nije morao nužno sam finansirati kompletan završetak projekta, ali ni ona nije rezultirala otvaranjem.
Šta je bilo sa oko 450.000 KM?
Balić tvrdi da je za otklanjanje nedostataka bilo osigurano oko 500.000 KM kroz retencije.
Ipak, prema dokumentuPravobranilaštva, u odnosu JP Sarajevo i izvođača Unigradnja postojalo je oko 450.000 KM zadržanih sredstava, ali je Pravobranilaštvo navelo da zbog različitih stavova ugovornih strana i bez kompletne dokumentacije ne može utvrditi osnov zadržavanja tog novca.
Zbog toga se tvrdnja da je oko pola miliona KM jednostavno bilo na raspolaganju za završetak Vidikovca ne može potvrditi samo na osnovu dostupne dokumentacije.
Važan preokret dogodio se 23. septembra 2024. godine. Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS poništilo je zaključak Općine Stari Grad kojim je postupak bio prekinut i predmet vratilo Općini na ponovni postupak.
Rješenje je dostavljeno JP Sarajevo i nadležnoj gradskoj službi radi poduzimanja daljih aktivnosti na konačnom završetku radova i pribavljanju upotrebne dozvole.
Općina Stari Grad je potom 26. decembra 2024. zatražila dopunu dokumentacije za tehnički pregled. Zahtjev je proslijeđen gradskoj službi i JP Sarajevo, a Pravobranilaštvo je na kraju godine status predmeta evidentiralo kao "postupak u toku".
Šta se dogodilo tokom 2025. i prve polovine 2026?
Upravo tu nastaje najveća praznina u dostupnoj hronologiji.
Vidikovac tokom 2025. nije otvoren, nije dobio upotrebnu dozvolu niti je realiziran model zakupa koji je razmatran godinu ranije.
Istovremeno se približavao rok iz ugovornog odnosa Grada i Općine Stari Grad.
Općinsko vijeće Stari Grad je 3. juna 2026. razmatralo pravni status Vidikovca upravo u kontekstu ugovora o pravu građenja iz 2016. godine.
Pravobranilaštvo Grada pokušalo je osigurati aneks ugovora, ali do dogovora nije došlo. Prema informacijama objavljenim krajem juna, desetogodišnji rok za izgradnju i stavljanje objekta u funkciju isticao je 1. jula 2026. godine.
Nakon isteka roka Čengić je potvrdio da su općinske službe i Pravobranilaštvo zaduženi da poduzmu potrebne pravne radnje radi zaštite imovine Općine, uključujući pokretanje postupka za brisanje prava građenja iz zemljišnih knjiga.
Gradski vijećnik Kerim Balić sada tvrdi da je Općina Stari Grad 31. jula 2026. podnijela tužbu protiv Grada Sarajeva radi ukidanja prava građenja i brisanja upisa u zemljišnim knjigama na Vidikovcu.
POSKOK obustavlja istragu
Dodatnu dimenziju slučaju dao je POSKOK, koji je krajem augusta donio naredbu o obustavi istrage protiv bivšeg gradonačelnika Abdulaha Skake i njegovih saradnika.
Federalno tužilaštvo potvrdilo je da je nakon analize dokumentacije, nalaza vještaka i drugih prikupljenih dokaza zaključeno da radnje koje su osumnjičenima stavljane na teret ne predstavljaju krivična djela. U obrazloženju su problematizirani i pojedini nalazi vještaka, uključujući zaključke koji su se odnosili na navodnu finansijsku štetu.
Balić taj epilog koristi kao argument za preispitivanje odgovornosti gradske administracije koja je upravljala Gradom nakon Skake.
Obustava te istrage, međutim, ne mijenja činjenicu da su još tokom gradnje postojala otvorena pitanja o gabaritima objekta i procedurama. Ured za borbu protiv korupcije KS još 2021. prijavio je Grad Sarajevo i Općinu Stari Grad zbog mogućeg ignorisanja propisa prilikom izgradnje Vidikovca.
Balić tvrdi da se šteta približava šest miliona KM
Balić iznosi i računicu prema kojoj je zbog višegodišnjeg neotvaranja objekta nastala višemilionska šteta.
"Šteta se, prema našim procjenama, mjeri milionima maraka. Gradska uprava je ranije utvrdila mjesečnu zakupninu za Vidikovac, a samo po osnovu neostvarenog zakupa riječ je o višemilionskom potencijalnom prihodu. Tome treba dodati više od milion KM procijenjene štete na objektu zbog neotvaranja i neodržavanja, kao i poreske obaveze JP Sarajevo od 1,1 milion KM te kaznu od 200.000 KM. Kada se sve sabere, govorimo o iznosu koji se približava šest miliona KM", naveo je Balić.
Te iznose treba razlikovati od službeno utvrđene štete. Ono što dostupna dokumentacija potvrđuje jeste da je Pravobranilaštvo Grada još 2024. upozoravalo da zbog neotvaranja Vidikovca nastaju posljedice kroz propadanje objekta i izmaklu dobit zbog nemogućnosti njegove ekonomske eksploatacije.
Od projekta vrijednog milione do borbe za pravo građenja
Slučaj Vidikovac zato se teško može svesti na politički sukob bivših i sadašnjih gradskih struktura.
Dokumenti pokazuju da je projekat od početka pratio niz spornih pitanja, od gabarita i procedura gradnje do nedostataka utvrđenih prilikom tehničkog pregleda. Istovremeno pokazuju da su tokom 2024. institucije ponovo otvorile put prema nastavku postupka za izdavanje upotrebne dozvole, dok je Pravobranilaštvo razmatralo i model kojim bi objekat mogao biti završen kroz budućeg zakupca.
Dvije godine kasnije Vidikovac je i dalje zatvoren.
Pitanje zato više nije samo koliko je javnog novca uloženo u objekat koji ne ostvaruje prihod. Sada je pitanje može li Grad Sarajevo ostati bez prava na investiciju vrijednu 9 miliona KM i šta je učinjeno od kraja 2024. do isteka ugovornog roka da se takav ishod spriječi.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.