Kada pacijent u Kantonu Sarajevo doživi moždani udar, infarkt, tešku povredu ili drugo stanje koje mu neposredno ugrožava život, novi Protokol o urgentnom zbrinjavanju trebao bi jasno odrediti njegov put kroz zdravstveni sistem – od prvog pregleda i stabilizacije do bolnice u kojoj će dobiti definitivni tretman.

Dokument koji je danas predstavilo Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo detaljno propisuje postupanje zdravstvenih radnika i, za niz urgentnih stanja, određuje da li se pacijent upućuje u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS), Opću bolnicu „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ (OB) ili drugi nadležni centar.

Cilj je da se izbjegnu nepotrebna premještanja pacijenata između zdravstvenih ustanova i da se definitivno zbrinjavanje, kada je to moguće, postigne unutar takozvanog „zlatnog sata“.

Prvi korak: Procjena i stabilizacija

Prvi kontakt pacijenta sa zdravstvenim sistemom može biti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odnosno Domu zdravlja, ili u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć.

Prema novom protokolu, ljekar najprije provodi brzu procjenu vitalnih funkcija i općeg stanja pacijenta prema ABCDE principu. Prije transporta poduzimaju se potrebne mjere stabilizacije, što može uključivati osiguravanje disajnog puta, zaustavljanje krvarenja, uspostavljanje venskog puta, davanje terapije i monitoring.

Ako pacijenta upućuje Dom zdravlja, izdaje se elektronska uputnica za hitan prijem sa podacima o anamnezi, vitalnim parametrima, urađenoj dijagnostici, trenutnom stanju i razlogu hitnog upućivanja.

Kod vitalno ugroženih pacijenata kojima su tokom puta potrebni monitoring i terapija, transport preuzima Zavod za hitnu medicinsku pomoć. U dokumentu se kao primjeri navode akutni koronarni sindrom, moždani udar, plućni edem, politrauma i maligne aritmije.

Teške povrede i politrauma idu na KCUS

Jedno od najjasnijih pravila odnosi se na teške povrede. Politrauma se hospitalizira na KCUS-u, kao i neurohirurška, torakohirurška i maksilofacijalna trauma te trauma dječije dobi.

To praktično znači da bi pacijent kod kojeg je već prepoznata takva vrsta povrede trebao biti usmjeren prema ustanovi koja može pružiti definitivno zbrinjavanje, umjesto da se naknadno premješta između bolnica.

Moždani udar: Procjena određuje gdje pacijent ide

Kod sumnje na moždani udar zdravstveni radnici koriste FAST i RACE skale, navodi se u dokumentu.

Pacijenti koji imaju RACE skor veći od pet i kod kojih su tegobe nastale u prethodnih šest sati trebaju se direktno transportovati prema KCUS-u. Pacijenti sa pozitivnim FAST testom mogu se uputiti u Opću bolnicu ili KCUS.

Vrijeme je ovdje posebno važno, zbog čega Protokol insistira na što kraćem periodu između prepoznavanja simptoma i definitivnog tretmana.

Infarkt i druga teška srčana stanja

Za akutni koronarni sindrom Protokol predviđa hitni transport u PCI centar, odnosno Opću bolnicu ili KCUS. Kod potrebe za ugradnjom privremenog ili trajnog pacemakera pacijent se upućuje na Kliniku za bolesti srca i reumatizma.

Kod pojedinih drugih kardioloških hitnih stanja put je još preciznije određen. Plućna embolija, bradikardija sa znacima hipoperfuzije, pacijent nakon srčanog zastoja kod kojeg je uspostavljena cirkulacija te sumnja na disekciju aorte usmjeravaju se prema KCUS-u.

Za niz drugih stanja, poput određenih aritmija, akutnog srčanog popuštanja i hipertenzivne krize, Protokol navodi mogućnost transporta u Opću bolnicu ili KCUS, zavisno od procjene zdravstvenog tima.

Kada je riječ o djeci

Protokol posebno razdvaja pedijatrijska stanja koja zahtijevaju sekundarni nivo zdravstvene zaštite od onih koja zahtijevaju visokospecijalizirano liječenje i intenzivnu njegu.

Na sekundarnom nivou mogu se zbrinjavati, između ostalog, umjereni napad astme, pneumonija bez respiratorne insuficijencije, dehidracija bez šoka, febrilne konvulzije nakon stabilizacije i određene aritmije bez hemodinamske nestabilnosti.

Tercijarni nivo predviđen je za mnogo teža stanja – respiratornu insuficijenciju, teški napad astme, apneje, tenzioni pneumotoraks, različite oblike šoka, status epilepticus, poremećaj svijesti, srčani zastoj, teške aritmije, dijabetičku ketoacidozu, teške opekotine i politraumu.

Kod djece sa akutnim abdomenom, nakon potrebne početne procjene, predviđen je transport na tercijarni nivo, odnosno dječijem hirurgu na KCUS-u.

Posebno je naglašen akutni skrotum. Ako postoji sumnja na torziju testisa, dijete se odmah upućuje dječijem hirurgu na KCUS. U dokumentu se upozorava da je vrijeme kritično i navodi period od najviše šest sati.

Trudnice: težina stanja određuje nivo zbrinjavanja

I kod trudnica Protokol pravi razliku između sekundarnog i tercijarnog nivoa.

Jednoplodna trudnoća nakon 36. sedmice, početak poroda bez komplikacija, gestacijska hipertenzija bez teških znakova i blago vaginalno krvarenje uz stabilne vitalne parametre spadaju među stanja predviđena za sekundarni nivo.

Na tercijarni nivo upućuju se, između ostalog, trudnoće prije 36. sedmice, placenta previa, masivno krvarenje, ruptura uterusa, teška preeklampsija i eklampsija, HELLP sindrom, fetalni distres, određene višestruke trudnoće, sepsa te trudnice kojima je potrebna intenzivna njega.

Kod eklampsije Protokol konkretno predviđa transport uz monitoring na KCUS.

Gdje idu urgentni psihijatrijski pacijenti?

I za akutna psihijatrijska stanja određeni su različiti putevi. Ukoliko pacijent sa akutnim psihotičnim stanjem ima temperaturu, sumnju na organski uzrok ili pridruženo tjelesno oboljenje, upućuje se u Kliniku urgentne medicine KCUS-a.

Ako je riječ o akutnom psihotičnom stanju u okviru primarnog psihijatrijskog poremećaja, pacijent se upućuje na Kliniku za psihijatriju KCUS-a.

Kada je akutno psihotično stanje povezano sa zloupotrebom psihoaktivnih supstanci ili alkohola, pacijent se upućuje u JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo.

Građani ne trebaju sami određivati u koju bolnicu idu

Važna poruka novog sistema upravo je da odluka o mjestu definitivnog zbrinjavanja ne treba biti prepuštena pacijentu ili njegovoj porodici.

Dom zdravlja i Zavod za hitnu medicinsku pomoć predstavljaju prve karike sistema, dok zdravstveni radnici na osnovu stanja pacijenta i propisanih kriterija određuju daljnji put prema sekundarnom ili tercijarnom nivou. Protokol naglašava i važnost direktne komunikacije između zdravstvenih ustanova.

Ministar zdravstva KS Enis Hasanović kazao je prilikom predstavljanja dokumenta da pacijent kod životno ugrožavajućih stanja ne smije gubiti vrijeme zbog nejasnih nadležnosti i nepotrebnih premještanja.

"Posebno sam ponosan što ovo nije dokument koji je Ministarstvo nametnulo struci. Više od godinu dana na njemu su zajedno radili naši zdravstveni profesionalci i ustanove. Zato je njegova najveća vrijednost jednostavna: da pravi pacijent, u pravom trenutku, stigne na pravo mjesto i dobije pomoć koja mu može spasiti život. Ovo je veliki iskorak za zdravstveni sistem Kantona Sarajevo, ali prije svega za sigurnost naših pacijenata“, izjavio je Hasanović.

Predsjednik Radne grupe Benjamin Kulovac istakao je da je cilj da između prvog pregleda i definitivnog tretmana bude što manje izgubljenog vremena.

"Najvažnije je da smo za urgentna stanja uspostavili zajednički stručni okvir. Ljekar mora imati jasne smjernice za prepoznavanje, početno zbrinjavanje i upućivanje pacijenta, ali mora biti jasno i gdje se taj pacijent dalje zbrinjava. Protokol zato povezuje nivoe zdravstvene zaštite i različite medicinske oblasti, od kardioloških i neuroloških stanja do pedijatrije, ginekologije, hirurgije i drugih urgentnih stanja. Naš cilj je da između prvog pregleda i definitivnog tretmana bude što manje izgubljenog vremena, uz očuvanje kliničke procjene ljekara kao ključnog elementa svakog pojedinačnog slučaja", kazao je prof. dr. Kulovac.