Ovogodišnja berba grožđa u sjeveroistočnoj Bosni završena je s prosječnim prinosima, dok vinari, uprkos šteti koju su izazvali proljetni mrazevi i ljetna suša, očekuju kvalitetna vina. Uz sve izraženije klimatske izazove, proizvođači se suočavaju i s promjenama na tržištu, prvenstveno smanjenjem potrošnje vina u Europi i svijetu.
Vinar i somelijer iz Brčkog Nemanja Bijelić navodi da su vremenske prilike tokom 2026. godine značajno uticale na proizvodnju grožđa. Mrazevi u maju oštetili su vinograde na pojedinim područjima i uništili dio roda, a dodatne probleme donijela je suša tokom augusta, kada približno 40 dana nije bilo padavina.
Manje grožđa i vina, ali kvalitet nije izostao
Uprkos nepovoljnim uslovima, Bijelić smatra da ovogodišnja berba pruža dobru osnovu za proizvodnju kvalitetnih vina.
"Možemo reći da smo imali prosječan rod, ali očekujemo dobra vina. Vinova loza je žilava biljka koja je hiljadama godina preživljavala različite vremenske izazove. I ove godine uspjela je da se izbori sa nepovoljnim uslovima, a ono što smo ubrali daje nam razloga da očekujemo kvalitetnu berbu", kaže Bijelić.
U sjevernim vinogorjima berba je uglavnom okončana, a proces proizvodnje vina već je u poodmakloj fazi. Fermentacija bijelih vina je završena, dok se kod crvenih približava kraju.
Prema Bijelićevim riječima, grožđe je, uprkos suši, zadržalo odgovarajući odnos šećera i kiselina, što je jedan od važnih preduslova za kvalitet konačnog proizvoda.
Ipak, vremenske nepogode ostavile su posljedice na količinu proizvedenog vina. U pojedinim vinogradima randman je smanjen za 25 do 30 posto, što znači da se preradom iste količine grožđa dobija manje vina nego prethodnih godina.
Dok se od približno dva kilograma grožđa u uobičajenim okolnostima dobije oko litar vina, ovogodišnji prinos na pojedinim lokalitetima iznosi između 700 i 800 mililitara.
Bijelić očekuje da bi se vina proizvedena od ovogodišnjeg grožđa mogla izdvojiti kvalitetom, zbog čega bi dio vinara mogao odlučiti da određene količine ostavi na višegodišnjem odležavanju.
"Vina iz 2026. godine mogla bi biti zapamćena kao kvalitetna, a neki vinari će vjerovatno ostaviti određene količine kao svojevrsne rezerve, vina sa potpisom, koja će čuvati u podrumima narednih godina", navodi Bijelić.
Potrošnja vina u BiH znatno ispod europskog prosjeka
Osim problema u proizvodnji, vinarska industrija suočava se i s promjenama potrošačkih navika. Bijelić upozorava na trend smanjenja konzumacije vina na europskom i svjetskom tržištu, pri čemu se u pojedinim procjenama spominje pad od 25 do 30 posto.
Istovremeno, razlike u godišnjoj potrošnji vina među europskim državama i dalje su značajne.
Prema podacima koje iznosi Bijelić, Portugal prednjači s približno 67 do 70 litara vina godišnje po stanovniku. U Francuskoj se konzumiraju oko 42 litra, u Italiji približno 40, a u Njemačkoj oko 26 litara.
Bosna i Hercegovina bilježi znatno nižu potrošnju, između 5,4 i šest litara godišnje po stanovniku, dok se europski prosjek, prema istim podacima, procjenjuje na približno 28 litara.
Bijelić smatra da domaći proizvođači, osim unapređenja kvaliteta, trebaju posvetiti pažnju edukaciji potrošača i razvoju kulture poznavanja vina.
"Vinogradari i vinari danas moraju raditi na kvalitetu, a naš zadatak kao somelijera jeste da edukujemo stanovništvo i razvijamo kulturu poznavanja vina. Kod nas su i dalje mnogo zastupljeniji rakija i pivo, dok kultura vina nije dovoljno razvijena. Važno je da ljudi upoznaju različite sorte, nauče prepoznati kvalitet i odgovorno uživaju u vinu", ističe Bijelić.
Klimatski uslovi i tržišni trendovi pred vinare postavljaju nove izazove
Rezultati ovogodišnje berbe pokazuju da kvalitet grožđa ne mora nužno pratiti količinu prinosa. Iako su mrazevi i suša smanjili proizvodnju na pojedinim lokalitetima, vinari s područja sjeveroistočne Bosne očekuju dobra vina.
S druge strane, pad potrošnje na širem tržištu i relativno niska konzumacija vina u Bosni i Hercegovini predstavljaju dodatne izazove za proizvođače.
Uz prilagođavanje sve zahtjevnijim vremenskim uslovima, pred domaćim vinarima ostaje i pitanje kako unaprijediti plasman proizvoda i odgovoriti na promjene u potražnji.
