Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
Giovanni

Foto: Akta.ba

16.10.2026 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: Akta.ba

Autor: Medina Jahić Sultanić

RIZICI ULAGANJA U AI

Stručnjak iz Porschea upozorava: AI bi mogao dodatno produbiti jaz između plata i profita

Na AI Kiss the Future Summitu u Sarajevu stručnjak Porsche Consultinga upozorio na rizike AI ulaganja, finansijski balon i budućnost radnih mjesta.

U Sarajevu je jučer počeo AI Kiss the Future Summit 2026, koji okuplja stručnjake, predstavnike tehnoloških kompanija i poslovne zajednice kako bi razgovarali o razvoju umjetne inteligencije i njenom uticaju na budućnost poslovanja i društva.

Prvi panel, pod nazivom "Future Enterprises Need a KISS: From Artificial Autonomy to Human Agency", bio je posvećen izazovima koje sve veća autonomija AI sistema donosi kompanijama, ekonomiji i zaposlenima, ali i pitanju kako zadržati ljudsku kontrolu i odgovornost u svijetu sve naprednijih tehnologija.

Jedno od uvodnih izlaganja održao je Giovanni Notarnicola, partner u kompaniji Porsche Consulting, koji je govorio o globalnim ulaganjima u umjetnu inteligenciju, ekonomskim rizicima i posljedicama sve veće autonomije AI sistema.

Notarnicola je istakao da se razvoj umjetne inteligencije odvija uz ogromna ulaganja, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini, dok još nije jasno kada će se i u kojoj mjeri ta ulaganja isplatiti.

"Ono što posmatramo na tržištu jesu ogromna ulaganja u umjetnu inteligenciju, koja izgledaju poput crne rupe bez dna, bez jasne završne tačke. To istovremeno izaziva strah od finansijskog balona. Što tehnologija više napreduje i postaje moćnija, to više raste i zabrinutost zbog rizika koje može donijeti našoj ekonomiji i kompanijama", kazao je Notarnicola.

Prema podacima koje je predstavio, Meta, Alphabet, Microsoft i Amazon uložili su stotine milijardi dolara u AI infrastrukturu, dok su Sjedinjene Američke Države i Kina vodeći akteri globalne tehnološke utrke.

Posebno se osvrnuo na složene finansijske odnose između proizvođača čipova, pružalaca cloud usluga i kompanija koje razvijaju AI modele.

"Uzmimo primjer Nvidije. Nvidia ulaže u OpenAI, a OpenAI treba ogromnu računarsku snagu. Pružaoci cloud usluga još nemaju dovoljno infrastrukture, pa moraju posuđivati novac kako bi gradili podatkovne centre. Ta ulaganja se zatim koriste za kupovinu čipova, a možete pretpostaviti odakle ti čipovi dolaze. Ponovo od Nvidije", objasnio je.

"Način na koji je sve ovo konstruisano podsjeća na finansijsku krizu iz 2008. godine", upozorio je Notarnicola.

Prema njegovoj ocjeni, tehnološki razvoj nesumnjivo donosi značajne mogućnosti, ali se istovremeno otvara pitanje održivosti poslovnih modela i povrata kapitala uloženog u AI infrastrukturu.

AI povećava produktivnost, ali šta će biti s platama i radnim mjestima?

Jedna od tema njegovog izlaganja odnosila se na uticaj umjetne inteligencije na produktivnost, zaposlenost i raspodjelu ekonomske koristi.

Notarnicola je upozorio da tehnološki napredak ne znači nužno i proporcionalan rast zarada zaposlenih, podsjećajući da se razlika između produktivnosti i plata povećava već decenijama.

"Od osamdesetih godina jaz između produktivnosti, odnosno ekonomskog rasta, i naših plata značajno se povećao. Od tada je produktivnost porasla za 90 posto, dok su plate porasle samo 30 posto. Razumno je pretpostaviti da bi se taj jaz, nažalost, mogao dodatno povećavati", kazao je.

Otvorio je i pitanje kako će kompanije ostvarivati prihode od sve veće automatizacije ukoliko istovremeno dođe do smanjenja broja radnih mjesta i slabljenja kupovne moći stanovništva.

Posebnu pažnju posvetio je AI agentima, odnosno sistemima koji mogu samostalno izvršavati zadatke u ime korisnika, poput otkazivanja pretplata, rješavanja problema s avionskim letovima ili drugih administrativnih poslova.

"Čini se da smo spremni odreći se dijela vlastite autonomije i prepustiti agentima da djeluju u naše ime, nadajući se da ćemo tako uštedjeti vrijeme. Nadam se da ćemo to vrijeme iskoristiti da se posvetimo drugima, da provedemo više vremena s djecom. Moj strah je da ćemo ga iskoristiti za još više pregledanja sadržaja na društvenim mrežama", kazao je.

Međutim, kako je upozorio, sve veća samostalnost AI sistema donosi i sigurnosne rizike, posebno kada agenti pokušavaju izvršiti zadatke bez dovoljno jasno postavljenih ograničenja.

"Ne trebamo misliti da umjetna inteligencija djeluje svojom voljom ili da ne želi poštovati ljudska pravila. Nije riječ o tome. Jednostavno, kako bi ostvarili cilj koji im je dodijeljen, agenti su radili sve što je bilo moguće da do tog cilja dođu. To je kao da na cestu stavite izuzetno brz automobil, a onda shvatite da nikada niste povezali kočnice", objasnio je Notarnicola.

Europske kompanije trebaju zaštititi vlastito znanje

Govoreći o položaju Europe u globalnoj AI utrci, Notarnicola je istakao da europske kompanije ne moraju nužno razvijati najskuplje i najmoćnije modele kako bi ostvarile konkurentsku prednost.

Njihova najveća vrijednost, prema njegovom mišljenju, nalazi se u industrijskom iskustvu, poznavanju poslovnih procesa, vlastitim podacima i znanju zaposlenih.

"Šta je vrijednost koju naša ekonomija ima? To je znanje o procesima, način na koji radimo stvari, naši vlastiti podaci, ali i znanje i iskustvo naših ljudi. To je sposobnost da razvijemo proizvod ili uslugu, da kritički razmišljamo i donesemo pravu odluku u pravom trenutku", kazao je.

Posebno je upozorio da kompanije moraju voditi računa o tome koje informacije dijele s vanjskim AI sistemima, jer nekontrolisana upotreba tih alata može ugroziti znanje koje predstavlja osnovu njihove konkurentnosti.

"Ako umjetnu inteligenciju primijenimo na ono što predstavlja našu osnovnu vrijednost, na siguran način, bez dijeljenja i predavanja tog ogromnog znanja nekom drugom, rezultat će biti unaprijeđen. AI će sigurno donijeti mnogo veću produktivnost. Za sve ono što nije suština našeg poslovanja, slobodno koristite AI. Ali kada je riječ o onome do čega nam je zaista stalo, moramo biti pažljivi", poručio je.

Na kraju izlaganja Notarnicola je naglasio da umjetna inteligencija može unaprijediti poslovne procese i pomoći ljudima u donošenju odluka, ali da ne može zamijeniti ljudski odnos, empatiju i odgovornost.

"Mašina ne može zamijeniti ljudski dodir. Moramo osigurati da ljudski dodir u poslovanju nikada ne nestane. Riječ je o brizi za druge, o odgovornosti za odluke koje donosimo. Ne radimo nešto samo zbog novca, već zato što zaista vjerujemo da možemo napraviti razliku i ljudima omogućiti bolji život", zaključio je Notarnicola.

Budućnost poslovanja Porsche Consulting Ulaganja u AI Umjetna inteligencija

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE FIRME

Porsche Holding GmbH Salzburg

Louise-Piëch-Straße 2 5020 Salzburg

POVEZANE VIJESTI

B2B razgovori: "Privredna misija Sarajevo - 22.9.2016"

Slika

14.09.2016

B2B razgovori: "Privredna misija Sarajevo - 22.9.2016"