BiH gora od Grčke po naplati kredita

BiH je po nenaplativosti kredita lošija čak i od Grčke, iako ova zemlja već mjesecima grca u dužničkoj krizi, a po ovom parametru, od BiH su bolje i Hrvatska, Mađarska i Poljska.

Ovo je pokazala analiza koju je objavio portal "Moj-bankar.hr", a prema kojoj, od ukupno 14 zemalja, najviše nenaplaćenih kredita ima Srbija, zatim Ukrajina, Bugarska, pa Rumunija.

Slijedi Slovenija, koja ima više nenaplaćenih kredita od BiH. Po ovom parametru, BiH je nešto lošija od Hrvatske, čije bankarsko tržište je početkom 2011. godine imalo od 11 do 12 odsto nenaplativih kredita.

U analizi stoji da je kriza koja je zahvatila regiju prije četiri godine, rezultovala smanjenjem trgovine, industrijske proizvodnje, te potom i smanjenjem broja zaposlenih u gotovo svim zemljama u regionu.

"Takvi makroekonomski trendovi rezultovali su i povećanjem nenaplativih kredita kod banaka koje su prije krize agresivno povećavale svoj portfelj kreditnih plasmana", navodi se u analizi.

Analiza pokazuje da je regija istočne Evrope posebno pogođena tim trendom, dok SAD i zemlje evrozone, koje imaju viši stepen autonomnosti monetarne politike, iskazuju relativno manje stope nenaplativih kredita.

"Prema ovoj analizi, trenutne stope nenaplativih kredita u najvećem broju zemalja regije bar dvostruko su više nego što su iznosile prije krize, odnosno u 2007. godini", navodi se u analizi.

Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić je istakao da je prema evidencijama udruženja 11,8 odsto kredita u BiH nenaplativo.

"Nenaplativost kredita je veliki problem, koji je eskalirao u vrijeme krize. Recesija je imala ogromne posljedice, koje se ogledaju u povećanim izdvajanjima za kredite koji se ne mogu uredno otplaćivati", istakao je Mišić.

On je dodao da u BiH u strukturi nenaplativih kredita mnogo veće učešće imaju krediti dati pravnim licima, dok je učešće kredita stanovništvu znatno manje.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović dodaje da 11,8 odsto nenaplativih kredita u BiH nije drastično veliki procenat, jer su, kako je istakao, krediti u BiH prilično "zavezani" hipotekama koje su dali, tako da se svako ko se zadužio, ipak na svaki način bori da vrati dug.

"Preduzeća koja su se zaduživala i investirala, kako bi stvorila veće mogućnosti da rade i više zarade, to nisu mogla praktično realizovati, jer je smanjena kupovna moć stanovništva, što je dovelo u pitanje vraćanje kredita pomenutih preduzeća", objasnio je Pavlović.

Pavlović je istakao da usporavanje privrednog života utiče na krizu, kao što je kriza izazvala usporavanje privrede, te da je u takvim uslovima neophodno iznaći rješenje kako bi se nenaplativi krediti sveli na što manji nivo.

"To je nešto što se u ekonomiji zove začarani krug. Da bi izašle iz tog kruga, bogate zemlje pojeftinjuju kredite i vrše reprograme onima koji imaju poteškoće u servisiranju tih dugova", istakao je Pavlović.