Cenić: Ekonomija u BiH postala depo za propale kadrove

Zastoj Bosne i Hercegovine na euroatlantskom putu narušava politički kredibilitet  zemlje, a  nesposobnost političara da pokrenu stvari nabolje, sjednu za isti sto i konačno se dogovore i dogovoreno provedu, osjetili su i građani BiH na svojoj koži.

 

Bosna i Hercegovina sve manje izvozi, a sve više uvozi, strani investitori isprepadani su političkim neslaganjem u  zemlji i beskrajnom birokratskom procedurom koja se ispriječi pred svakog onoga ko i pomisli da pokrene posao u BiH. Kada u sve to ubrojimo i korupciju koja je u BiH poprimila epske razmjere, rezultat je više nego logičan - rapidno propadanje BiH u svim  njenim segmentima, prvenstveno u ekonomiji.

 

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić jedna je od rijetkih koja u razgovorima s političarima, studentima i civilnim sektorom ne plasira konstatacije protisnute kroz "ružičaste naočale", već realno sagledava stvari u ovoj zemlji, ali i nudi i konkretna rješenja.

 

U razgovoru za Agenciju Fena istakla je da je neophodno, prije svega, zaustaviti "tonjenje" BiH.

 

"Ekonomsko stanje u BiH je katastrofalno, a ekonomijom u našoj zemlji upravlja politika koja ništa ne čini da riješi pitanje ekonomije, stalno se zaklinjući u Evropsku uniju i u one koji u BiH dolaze samo da "u četiri oka" pregovaraju i nabrzinu nešto uzmu", kazala je Cenić.

 

U kontekstu amandmana Doris Pack, a koji je predviđao i raskidanje trgovinskih ugovora s BiH, Cenić je istakla da je mala vjerovatnoća da se to dogodi.

 

"Međutim, ono do čega može doći je da ljudi izvana prestanu da daju novac u BiH. Već vidim i čujem da predstavnici bh. vlasti na sastancima s međunarodnom zajednicom stalno govore da ne treba prestati slati sredstva jer će izostanak istih dovesti do novog rata i sukoba. Na ovaj način oni "udaraju" upravo na ono zbog čega su  ljudi i davali pare u BiH, misleći da kupuju mir. Pokazalo se da nam na taj način samo produžavaju agoniju jer mira u BiH ionako nema sve dok na djelu imamo ovakav mentalitet i način upravljanja zemljom", smatra Cenić.

 

Tranše Međunarodnog monetaronog fonda su već duži period "slamka spasa" za socijalni mir u BiH. Cenić ističe da niko ne razmišlja o  tome da će svi ti krediti doći na naplatu.

 

"Njih jednostavno nije briga, oni to odmiču od sebe, misle samo kako će sebe namiriti i nadaju se da će neko drugi rješavati naplatu. Oni misle da će ovaj narod ostati vječito tupav, da će vječno vjerovati toj priči kako će iz inostranstva doći milijarde koje će sve probleme riješiti. Pogledajte samo naše parlamente i vlade koji ne nude niti jedno rješenje, a sad kad bi ga neko i ponudio i usvojio, na realizaciju bi čekali mjesecima i godinama",  istakla je.

 

Međutim, ističe, spasonosnog rješenja nema ni u najavi.

 

"Imam osjećaj da bi vladajuće strukture sada najradije izvukle Živka Budimira iz zatvora da potpiše šta je potrebno za četvrtu tranšu MMF-a, a onda ga ponovo vratili u zatvor samo da dođu te pare. Na taj način bi ponovo prikrili svoj apsolutni nerad", smatra Cenić.

 

U proteklih 20 godina BiH je, kada je u pitanju razvoj ekonomije, imala nekoliko trendova.

 

"Nakon otklona, primjerice Republike Srpske, od ostatka svijeta, pa onda promjene mišljenja na način da je u ovom entitetu potpisivano sve što se našlo ispred njih, nije se razmišljalo kako će potpisano i dogovoreno utjecati na našu ekonomiju. Svaka ekonomija ima svoje specifičnosti. Onda je nešto i krenulo "uzbrdo", nešto zbog iskrene želje za napretkom, a većinom zbog "zavrtanja ruku". Ne kažem da su te mjere bile fantastične, ali smo imali kakav-takav razvoj", objasnila je Cenić.

 

Posljednjih sedam-osam godina na djelu je trend "svi u svoje kolo", kazala je Cenić, gdje niko ni s kim ne želi da razgovara i sarađuje.

 

"Ekonomija je postala "kasica-prasica", depo za propale kadrove i, naravno, sada se privatnicima "zavrću ruke", uzimaju pare i daju im se samo mrvice",  mišljenja je Cenić.

 

Dodala je da svaki svoj govor u posljednje vrijeme počinje rečenicom: "teško onoj zemlji u kojoj se vlast hvali jeftinom radnom snagom, resursima i doznakama iz inostranstva".

 

"To je katastrofalno i pokazuje na kojem smo nivou i na kojem nam je nivou vlast. U BiH treba primjeniti određeni broj mjera i zaustaviti propadanje, jer je ono toliko i iz dana u dan sve ubrzanije da zaista mislim kako ćemo na kraju upasti u crnu rupu",  slikovita je Cenić.

 

Tek onda, dodala je, treba postaviti osnove za naprijed.

 

"Ne treba brkati rast i razvoj. Zemlja može bilježiti rast GDP-a od 10 posto, ali ako se on ne usmjeri onamo gdje treba, već se potroši u kojekakve budalaštine, onda nemamo razvoja ", naglasila je.

 

Kategorična je da u ovakvoj političkoj konstelaciji i odnosima nikada ne bi dozvolila privatizaciju javnih preduzeća.

 

"Zalažem se za to da se zakonski ukine daljnje zaduživanje koje krpa budžetske rupe, zabrani rasprodaja resursa i bilo kakvih javnih preduzeća dok ne bude uspostavljena fiskalna stabilnost i uvedena disciplina. Svjesna sam da bi u RS-u najradije rasprodali preostalu državnu imovinu da popune rupe. U FBiH iz istih razloga prodaju pet po pet posto javnih preduzeća. U ovim odnosima to je pogubno", upozorava Cenić.

 

Neke od mjera za koje Cenić smatra da bi zaustavile ekonomsko propadanje BiH su, između ostalog, i zakon o fiskalnoj disciplini, zakon o izmirivanju komercijalnih i ostalih potraživanja unutar države, rasterećenje privrede od, kako je kazala, budalaština i gluposti, poput plaćanja naknada za održavanje atomskih skloništa i sl.

 

"Na prvom mjestu je zabrana rasprodaje resursa ", zaključila je Cenić.