Bh. Vlada mijenja pristup politici direktnih stranih ulaganja: Postojeći investitori planiraju ulaganja veća od 1,5 mlrd. KM

Novi pristup politici direktnih ulaganja u BiH predviđa pojednostavljenje procedure registriranja za strane investitore te reformu zakonskih i podzakonskih akata. Vijeće ministara BiH vjeruje kako ovakva opcija doprinosi poboljšanju rada, ispravnosti podataka i evidencije o stranim ulaganjima, kao i kreiranju privlačnijeg okružja za strane investitore u BiH.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je zaduženo da, u skladu sa ovakvim opredjeljenjem državne Vlade, pristupi reformama Zakona i politici direktnih stranih ulaganja s ciljem unaprjeđenja regulacijskog okvira za strane investitore u BiH. Time bi se osigurao jednak tretman pri registraciji za strane i domaće investitore, a ujedno smanjili troškovi stranih ulagača pri registraciji.

Nivo direktnih stranih ulaganja u BiH daleko je od zadovoljavajućeg, a zbog svjetske krize mnogi iznose pesimistične prognoze i za ovu godinu. Međutim, Agencija za unapređenje stranih ulaganja u BiH (FIPA) je u direktnim kontaktima sa 44 kompanije u koje je uložen strani kapital u ukupnoj vrijednosti većoj od 926 miliona maraka došla do podataka da njih 26 imaju velike planove za nove investicije. Ove kompanije planiraju u iduće tri godine investicije veće od 1,5 milijardi maraka.

Najambicioznije i finansijski najveće planove imaju Hypo Alpe-Adria-Leasing iz Austrije i EFT iz Danske. Hypo u iduće tri godine planira investicije u iznosu od približno 841, a EFT, koji je vlasnik Rudnika i Termoelektrane Stanari, 600 miliona KM.

Hrvatski Belupo najavljuje investiranje u farmaceutsku kompaniju Farmavita, a Šveđani isti iznos planiraju uložiti u proizvodnju organske hrane. Švicarski Union Gas Investment (UGI) planira investiciju od 12 miliona KM u preduzeće za promet tehničkim naftnim plinom, dok će austrijski Schenker u špediterske poslove uložiti 10 miliona maraka.

Svi ovi planovi zavise od provedbe mjera koje trebaju unaprijediti poslovni ambijent u BiH. Popis zamjerki stranih ulagača prilično je dug, a uključuje preduge administrativne procedure, nepostojanje jedinstvenog ekonomskog i pravnog prostora, nedostatak koordinacije na svim nivoima vlasti, sporost sudova pri naplati potraživanja, nedovoljnu razvijenost lokalnog tržišta, nepostojanje odgovarajućih subvencija za domaću privredu i izvoz te netransparentnost u korištenju tih sredstava i još najmanje 40 drugih primjedbi.