Nakon ulaska Hrvatske u EU moguće povećanje hrvatskih investicija u BiH

Ranija iskustva pokazuju da je rasla potražnja za radnicima iz bivše Jugoslavije po ulasku Slovenije u Evropsku uniju, prvenstveno zbog manje cijene rada i nepostojanja jezičke barijere, izjavio je za Fenu ekspert za pitanja rada i zapošljavanja u okviru projekta "Građani za Evropu" Goran Markuš.

Komentirajući posljedice nedavnog ulaska Hrvatske u EU, Markuš kaže da je pretpostavka da će zbog izlaska iz CEFTA-e Hrvatska imati dodatne probleme i da će smanjiti svoju konkurentnost na tržištu od 25 miliona ljudi, na kojem je do sada bila najuspješnija.

"Zbog toga bi se mogao povećati obim hrvatskih investicija u BiH, kako bi hrvatske firme ipak ostale u CEFTA-i, a samim time i otvaranje radnih mjesta. Ne treba zanemariti veliki broj građana BiH sa hrvatskim državljanstvom, što im daje mogućnost zapošljavanja unutar šengenskog prostora", kaže Markuš.

Navodi kako su neke zemlje postavile restrikcije za zapošljavanje, ali to je već vezano za ekonomske probleme u tim zemljama, a mogućnost ograničenja pristupa tržištu rada je moguća dvije, pet ili sedam godina, ali ne neograničeno.

Slična je situacija i sa sportistima koji imaju hrvatsko državljanstvo i u zemljama EU ne upadaju u kvote "stranaca" što im daje puno više mogućnosti da igraju za sportske kolektive u EU.

"Teško je precizno izračunati efekte, ali je sigurno da velike mogućnosti postoje i da treba praviti planove kako ih iskoristiti", kaže Markuš.

Kada se pogleda struktura tržišta rada u BiH, vidjet će se da je najveći broj radne snage zaposlen u privatnom sektoru (oko 70 posto) i to najviše u prerađivačkoj industriji (20 posto) i industrijama visoke energetske intenzivnosti (metal, čelik, automobilska industrija itd.), navodi ekspert na projektu Goran Dostić.

"Stoga je i naš ekonomski rast, kao i stopa zaposlenosti usko vezan za potražnju i cijenu ovih proizvoda na tržištima EU. Kada je ekonomska aktivnost u EU veća i raste potražnja za ovim proizvodima - izvoz BiH proizvoda je veći a samim tim raste i zaposlenost i nivo (realnih) neto plata. To se odražava i na ukupne prihode u budžetima i samim tim sposobnost finansiranja javne administracije", rekao je Dostić.

Dakle, ono što direktno utiče na tržište rada u BiH jeste stanje globalne ekonomije, prvenstveno u EU kao najvećim tržišnim partnerom BiH.

To se odražava na cijene proizvoda koje BiH izvozi kao i na nivo direktnih stranih ulaganja (FDI) koja su potrebna za stvaranje novih radnih mjesta.

"Ulazak Hrvatske u EU u kratkoročnom periodu ne može bitno uticati niti na potražnju za bh. proizvodima, niti na direktne strane investicije u BiH. Srednjeročno su mogući neki indirektni uticaji. Na primjer, izlaskom Hrvatske iz CEFTA-e njihovi proizvodi široke potošnje će poskupiti, a kako BiH ostvaruje najveći trgovinski deficit zbog uvoza roba široke potrošnje, poskupljenje cijena hrvatske robe bi moglo da učini domaće proizvode konkurentnijim, a samim tim i da se odrazi na tržište rada, ali da bi se ovakve procjene napravile potrebni su tačni statistički podaci i procjene koje uključuju više faktora i mogućih scenarija", kazao je Dostić.