Nestašica hrvatskih roba na policama

U hladnjacima i na policama tržnih centara u BiH već su počeli nestajati pojedini poljoprivredni i prehrambeni proizvodi iz Hrvatske kojima je zabranjen uvoz dok ne ispune standarde koji vrijede u Europskoj uniji. Tako u Konzumovim trgovinama u Mostaru već nema PIK-ove šunke u ovitku, a ljubazne radnice su nam objasnile kako “se radi o problemu na granici”. Slično je i s proizvodima PPK ili pak određenim proizvodima Lure. Uglavnom se radi o proizvodima i prerađevinama od mesa i mlijeka - objasnile su prodavačice. Problem je opet granica.

“Istopljene” zalihe

Tako su se počele topiti posljednje zalihe roba koje su stvorene prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. 
Valja reći kako je ovaj rasplet bio očekivan, s obzirom da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH naložilo da se s obzirom na raskid Veterinarskog ugovora s Hrvatskom tijekom srpnja primijene iste mjere prema Hrvatskoj kao što su na snazi prema bilo kojoj drugoj članici Europske unije. Problem je nastao zbog toga što određeni objekti iz kojih se izvoze poljoprivredni proizvodi ne posjeduju EU broj zbog čega im se sada priječi uvoz u BiH. Ured za veterinarstvo BiH sastavio je popis od 45 kompanija kojima je uvedena mjera zabrane dok ne ispune stroge uvjete o kakvoći i nadzoru podrijetla. Unatoč svemu, ovi proizvođači su upozorili kako se radi o protekcionizmu i nepoštenim mjerama prema hrvatskim proizvođačima u interesu lobija iz drugih susjednih zemalja. U Hrvatskoj gospodarskoj komori su istaknuli da se ovdje ne radi o zaštiti BiH potrošača, jer su proizvodi i dalje zdravstveno ispravni kao što su bili dok je na snazi bio poseban sporazum Hrvatske i BiH (do ulaska Hrvatske u EU).

Potrošači gubitnici

Također, drže da se ne radi ni o zaštiti njihovih proizvođača, jer se radi o relativno malom broju objekata. Ako se u međuvremenu ne postigne dogovor zbog čega su vlasti BiH kritizirali i iz Europske komisije, mogao bi nastupiti pravi trgovinski rat. U međuvremenu su uz proizvođače i trgovce među većim gubitnicima postali potrošači, i to ponajprije hrvatski u BiH koji su najviše kupovali prepoznate prehrambene proizvodne brendove iz Hrvatske.