Hercegovina gori, a vlast se češlja

Stanje na požarištima širom Bosne i Hercegovine početkom ove sedmice se, nakon što su temperature ponovo porasle, dodatno pogoršalo. Kanaderi iz Hrvatske gasili su požar ukupno trideset sati, a za dodatno angažiranje kanadera nema novca. Svake godine u vrijeme požara ponovo se aktueliziraju jedne te iste priče: zašto BiH nema nijedan kanader, (ne)opremljenost vatrogasaca, je li isplativije ulagati u preventivu ili sanirati štete od požara.

Alija Tihić, direktor Federalne uprave civilne zaštite, za Oslobođenje je izjavio da je odluka o nabavci kanadera sada na Vijeću ministara, a da, kao u toliko slučajeva, čak ni finansijska sredstva nisu problem. Problem je ko će održavati kanadere i upravljati njima kada se jednom konačno kupe. A ove sezone kupiti se neće, jer je Vijeće ministara BiH na kolektivnom godišnjem odmoru, koji će završiti taman kad i sezona požara, pa kanaderi ponovo neće biti aktuelni.

Kanaderi ne rješavaju sve probleme

Ratko Pejanović, dugogodišnji šef Profesionalne vatrogasne brigade iz Mostara, upozorava da se kupovinom kanadera, koja jeste nužna, neće riješiti svi problemi. Pejanović pojašnjava da smo prije rata u strukturi Civilne zaštite imali namjenske jedinice koje su angažirane u slučaju požara kao što je ovaj u Jablanici. “Požare ovakvih razmjera gasi isključivo živa masa, ljudi, a ne kanaderi i helikopteri, koji gase središte požara, ali ne i njegove rubne dijelove. Periferni dijelovi, koji požar proširuju dalje, ne mogu biti ugašeni kanaderima”, kaže za Novo vrijeme Ratko Pejanović.

Jugoslavija je 1980-ih nabavila pet kanadera, koji su bili stacionirani u Zadru, ali su i tada ovakvi požari gašeni uz angažiranje velikog broja ljudi. Brzo uočavanje požara jedan je od najznačajnijih faktora u njegovoj prevenciji. Svaki požar koji se uoči i zaustavi u roku od petnaest minuta ostat će u početnoj fazi gorenja; svaki požar koji se ne zaustavi u roku od petnaest minuta smatra se požarom srednjih ili katastrofalnih razmjera. Nakon katastrofalnog prošlogodišnjeg požara na Rujištu, iznad Mostara, formirano je dobrovoljno vatrogasno društvo “Park prirode Rujište”, koje je u mogućnosti da na vrijeme uoči i lokalizira požare na ovom prostoru. Entuzijasti okupljeni oko ovog društva dobili su i podršku od Kantonalne uprave civilne zaštite. Nažalost, ta podrška nikada nije otišla dalje od moralne, a na njihov zahtjev da im se nabavi određeni broj naprtnjača i crijeva odgovoreno je da nedostaje finansijskih sredstava.

Prosječna starost vatrogasnih vozila i opreme u Bosni i Hercegovini iznosi više od trideset godina, a o nabavci nove i savremene opreme skoro da se i ne razmišlja. Kako je mostarska Profesionalna vatrogasna brigada na gradskom budžetu, koji već mjesecima nije usvojen, vatrogasci jedva uspijevaju natjerati gradske vlasti da im isplate plaće.

Zapali da bi gradio

Prema zvaničnim informacija, najvjerovatniji uzrok požara u Jablanici jeste iskra s dalekovoda, što je jedan od čestih uzroka požara u Hercegovini. Međutim, nije mali broj onih požara koje su, (zlo)namjerno, izazvali ljudi. Tako je prošle godine, slučajno ili ne, šuma u Hercegovini gorjela u mjestima kuda bi trebao proći autoput. Stručnjaci upozoravaju na to da je vrlo simptomatično da u posljednje vrijeme u Hercegovini požari izbijaju u mjestima gdje rastu endemična bilja. Naime, nakon što ta endemična stabla izgore (naprimjer, stablo munike u Jablanici), otvara se mogućnost da se zemljište pretvori u građevinsko. Za sada se čini kako i ne postoji volja da se pronađu i procesuiraju odgovorni za (zlo)namjerno izazivanje požara.

Tokom prošle godine na meti kritike našla su se i šumska gazdinstva u čijem sastavu djeluju i vatrogasne brigade. Međutim, ove godine šumska gazdinstva znatno su se bolje organizirala, uvezujući se i angažirajući posmatrače koji će na vrijeme dojaviti ako izbije novi požar.

Problem koji ove godine znatno usporava gašenje požara jeste način angažiranja Oružanih snaga BiH. Naime, svako angažiranje OS BiH mora odobriti Predsjedništvo BiH, što u vrijeme kolektivnih godišnjih odmora često predstavlja problem. Prethodnih godina Predsjedništvo BiH ovlastilo je ministra odbrane Bosne i Hercegovine Selmu Cikotića da on svojom odlukom može angažirati Oružane snage i staviti ih na raspolaganje civilnim vlastima. Sada bi novi ministar – Zekerijah Osmić od Predsjedništva BiH trebao zatražiti iste ovlasti, kako bi se procedura dodatno ubrzala.