Sa stopom od 58 posto: Rekordna nezaposlenost mladih u BiH

Bosna i Hercegovina, prema službenim podacima, ima stopu nezaposlenosti mladih višu od 54 posto u 2012. godini, odnosno 57,9 posto u prvoj polovici 2013. godine, rečeno je na jučerašnjoj prezentaciji studije "Nezaposlenost mladih u BiH" – Trenutna situacija, izazovi i preporuke, autora Erola Mujanovića.

Kako je tokom prezentacije, koju je u Sarajevu organizirala Fondacija Friedrich-Ebert, rekao Mujanović, neki od uzroka trenutno teškog položaja mladih na tržištu rada su: teška ekonomska situacija, zastario i nefunkcionalan obrazovni sistem, korupcija, pasivnost mladih, nepostojanje poticaja i olakšica koji bi pomogli poslodavcima pri zapošljavaju mladih te nedostatak informacija u vezi s funkcioniranjem i situacijom na tržištu rada.

"Primjetan je porast rada na crno i zapošljavanja izvan struke, veliki broj mladih se zaposli tek nakon 3 do 5 godina traženja posla, NEET kategorija sve više raste, a većina poslodavaca misle da većini mladih na tržištu rada nedostaju pojedine ključne vještine", naveo je Mujanović neke od podataka do kojih je došao tokom izrade ove studije.

"Cilj studije je bio osvrnuti se na trenutno stanje, a s druge strane dati konkretne prijedloge i solucije, jer još postoji mnogo toga što se može uraditi u BiH na smanjenju stope nezaposlenosti", rekao je autor studije Mujanović.

On kaže da u BiH postoje dva tržišta rada te da je paradoksalno da postoji rekordna nezaposlenost uz deficit pojedinih zanimanja.

Smatra da može doći do unapređenja vještina mladih ljudi, odnosno do njihovog puno kvalitetnijeg spajanja s poslodavcima, navodeći da su prethodna iskustva pokazala da se može i od pet do 10 hiljada mladih ljudi zaposliti u periodu od dvije godine samo ako se rade stvari na sinhronizovan i koordiniran način.

"Nezaposlenost više pogađa žene nego muškarce, a nivo nezaposlenosti je u obrnutoj korelaciji sa nivoom vještina i obrazovanja", dodaje dalje Mujanović.

Kako preporuke za izlazak iz ovako teškog stanja on navodi da u škole treba uvesti mnogo više prakse, raditi na jačanju saradnje i promjeni stavova kod svih aktera (mladih, poslodavaca i institucija), organizirati povoljniji pravni okvir, staviti fokus na poduzetništvo i prekvalifikacije, postavljati realne ciljeve, djelovati lokalno te da mladi preuzmu inicijativu i ne čekaju da im država pronađe posao.

Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa BiH je tokom jučerašnje prezentacije rekao da nezaposlenost nije niti uzrok niti posljedica nego instrument dezintegracije i manipulacije građanima te zadržavanja „statusa quo“ u državi.

"Zaposleni ljudi više zarađuju i ulažu u obrazovanje te su samim tim manje podložni manipulaciji od strane političkih elita" rekao je Arapovioć i dodao da u BiH nema političkog interesa za promjenama te da će se one dogoditi onda kada se prvo dogode u našim glavama.

"Ove godine će biti potrošeno najmanje 160 miliona KM. Uprkos tome što je u protekle četiri godine potrošeno oko 700 miliona KM, za četiri godine bilježimo stalni rast stope nezaposlenosti", kaže Arapović.

Naglašava da u BiH nema nikakve veze između potrošnji javnih službi za zapošljavanje i obaranja stope nezaposlenosti, dodajući da „čak naprotiv izgleda što se više troši u javnim službama za zapošljavanje to je veća stopa nezaposlenosti“.

Razlog tome vidi u činjenici da je "javni novac u javnim službama za zapošljavanje minimalno biva iskorišten za intervencije na tržištu rada i otvaranje novih radnih mjesta".

"Od 100 KM potrošenih unutar javnih službi za zapošljavanje 20 KM odlazi na njihove vlastite potrebe, na administraciju. Šezdeset posto odlazi na pasivne mjere uključujući usko grlo javnih službi za zapošljavanje. To je servisiranje zdravstvenog osiguranja. Nikakve veze nema to servisiranje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih sa službama za zapošljavanje", zaključio je Arapović, koji je autor studije "Analiza politika zapošljavanja u BiH".

Na taj način, kaže, BiH je jedina zemlja u Evropi koja pravo na zdravstvenu zaštitu veže za radni status.

Ostatak od 20 posto, naveo je Arapović, odlazi na aktivne politike zapošljavanja, intervencije na tržištu rada, pri čemu su efekti minorni jer se novac daje tamo gdje ne treba i ne prate se efekti tržišta rada.

Sanela Čekić-Bašić, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu je rekla da BiH nije izuzetak kada je u pitanju nezaposlenost te da sve tranzicijske zemlje, kao i one druge koje su pogođene ekonomskom krizom imaju slične stope nezaposlenosti.

FENA/eKapija.ba