Proizvodnja trešnje najperspektivnija grana poljoprivrede

Da su ideja i edukacija ključ uspjeha dokaz je i voćar Sakib Sarvan iz sela Tarevci kod Modriče. Sarvan je povratnik iz inostranstva  koji je godinama radio u belgijskim voćnjacima, a danas ima svoju plantažu na kojoj je zasađeno 2.500 sadnica trešnje na niskorastućoj podlozi.

Za Agenciju Fena kaže da je trešnja jedna od najperspektivnijih voćnih vrsta, na domaćem, evropskom i svjetskom tržištu.

Naglašava da je trešnja jedina  vrsta voća koje nema dovoljno na tržištima. Cijena joj je visoka i ne pada. Uspjeh je zagarantovan, siguran je Sarvan, ako je voćar dovoljno educiran i ako prati savremena kretanja u poljoprivredi.

"Proizvodnja trešnje je perspektivan i isplativ posao jer na tržištu dostiže veomavisoke cijene, koje se zadržavaju", kazao je Sarvan.  Precizirao je da je cijena svježe trešnje na belgijskom tržištu u maloprodaji osam eura, a cijena naveliko ne pada ispod pet eura. Sarvan kaže da je njegov voćnjak star tri sezone te da puni rod očekuje tek na šestu sezonu, a kaže da je, u protekloj sezoni, prinos koji je imao, prodao na domaćem tržištu i to po znatno višoj cijeni nego drugi proizvođači. Istaknuo je da  je cijena njegove trešnje po kilogramu iznosila četiri KM.

Tajna je u tome, otkriva Sarvan, što je njegova plantaža od 2,5 hektara zasađena na podlozi gisela pet, koja je niskorastuća podloga. Dodaje da ta podloga daje bujnost stablu do 3,5 metara, što predstavlja berbu ''nadohvat ruke'', a što paralelno daje krupnoću plodu za kojom na inostranom tržištu vlada velika potražnja.

 "Krupan plod ima veću potražnju, a samim tim i veću cijenu. Ne može se desiti da trešnje koje se uzgajaju po 'novim' evropskim standardima nemaju prođu na tržištu, niti u BiH, niti na inostranom tržištu", rekao je Sarvan.

 Osim krupnoće ploda, podloga gisela pet smanjuje i troškove berbe, a Sarvan kaže da su troškovi berbe jedan od većih problema voćara, generalno.  Pojašnjavajući zašto je trešnja s njegove plantaže četiri KM, a s plantaže koja je na drugoj podlozi 1,5 KM, kazao je da je trešnja s podloge gisela pet krupnoće do 32 milimetra i težine do 12 grama, a s visokorastuće do sedam grama i deset milimetara, a za što nisu zainteresirani niti domaći niti strani kupci.

 Intenzivan uzgoj trešnje na giseli pet rijetka je pojava u BiH, Sarvan kaže da je razlog tome što se radi o ''novijoj praksi'' koja je stara oko 15 godina, i na Zapadu, ali i što su sadnice krupne trešnje znatno skuplje u odnosu na ranije poznate sadnice.

Sarvan precizira da je on na svojoj plantaži zasadio oko 1.000 sadnica koje je uvezao iz Belgije, i koje koštaju osam eura po komadu, a da ''obična'' trešnja u BiH ima cijenu oko tri KM.

"Voćari se odlučuju za tu vrstu sadnice, jeftinija je, ali po mom mišljenju to nema perspektivu u budućnosti", kazao je.  Sarvan je optimist i navodi da mu neće biti problem prodati trešnje i kada bude imao puni rod. Kaže da već ima neformalne dogovore s belgijskim otkupljivačima koji će preuzeti proizvod.  Jedna od najznačajnijih stvari prilikom prodaje bilo koje poljoprivredne vrste, navodi Sarvan, jest prodati direktno kupcu i ne ići preko posrednika. Smatra da posrednici uzimaju više nego poljoprivrednici koji proizvode.  Sarvan kaže i da promjena klime negativno djeluje  na trešnje, ali ponavlja da je edukacija ključ uspjeha te da za svaku situaciju ima rješenje.

Između ostalog, za zaštitu konkretno trešnje, izdvojio je biljne antifrize protiv mraza, gradne mreže i trešnjinu foliju, koje su, kako je kazao, trend koji spašava plantaže.

Foto:tarevci.info