Dvostruki aršini pri zakupu kancelarija

Institucije BiH, ignorišući brojne preporuke državnih revizora, troše budžetski novac za zakup po slobodnoj volji rukovodilaca, pa u istoj zgradi jedan državni organ plaća 46,8 KM po metru kvadratnom, a drugi 11,2 marke.

Takođe, zbog nikada riješenog pitanja raspolaganja državnom imovinom, bh. institucije u Sarajevu iznajmljuju prostor i od NATO štaba.

Za smještaj bh. vojnika u NATO kampu u sarajevskom naselju Butmir Ministarstvo odbrane BiH prošle godine platilo je oko 108.000 KM, a Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) za smještaj svojih pripadnika u istom kampu izdvojila je oko 17.000 KM.

Slobodu izbora lokacije i ugovaranje cijene zakupa ilustruje podatak da od Međunarodnog aerodroma Sarajevo Ured za veterinarstvo BiH kvadratni metar iznajmljuje po cijeni od 46,8 KM, Granična policija za 11,2 KM, a Obavještajno-sigurnosna agencija za 36,5 maraka. Sličan je slučaj i s poslovnim centrom UNITIC Sarajevo ili s firmom "Medicinska elektronika" u Banjaluci, u čijim objektima, na istoj adresi, bh. institucije plaćaju različitu kiriju, pa je često zakup skuplji za veće iznajmljene površine.

U Uredu za reviziju institucija BiH kažu da su za njih bili očekivani ovi podaci, koje su institucije sredinom prošlog mjeseca dostavile kao odgovor na pitanje Nike Lozančića, zastupnika HDZ BiH u državnom parlamentu.

Dževad Nekić, zamjenik glavnog državnog revizora, kaže da izvršna vlast nije do kraja ispoštovala nijednu sistemsku preporuku revizije niti radi analizu zakupljivanja prostora.

"Zato i imamo nastavak prakse da većina institucija iznajmljuje prostor u centru grada, gdje su cijene više, mada te institucije nisu na neposrednoj usluzi građanima pa bi, i bez cijene zakupa, bilo svrsishodnije da su smještene na periferiji“, ističe Nekić.

Podsjeća da rukovodioci institucija imaju slobodu izbora lokacije u bh. gradovima, stepen opremljenosti iznajmljenih prostora i potpunu slobodu izbora procedure ugovaranja zakupa jer nisu obavezni da u ovim poslovima primjenjuju Zakon o javnim nabavkama. Ova sloboda izbora i dovela je do šarenila u kojem se iznajmljeni kvadrat poslovnog prostora plaća od 1,4 do 46,8 maraka, a stambeni i do 154 KM za kvadratni metar, koliko Predsjedništvo BiH plaća u Lukavici u Istočnom Sarajevu.

"U odnosu na našu reviziju učinka upravljanja troškovima zakupa rađenu za 2011. godinu Vijeće ministara je dosad napravilo jedan konkretan potez donošenjem odluke o kupovini objekata, no i to je problematično", tvrdi Nekić.

Podsjeća da je Vijeće ministara odlučilo da kupi objekte za potrebe Uprave za indirektno oporezivanje i time smanji troškove zakupa.

"Problem je što ovaj novac ide za instituciju koja sada uopšte ne plaća kiriju ni u Banjaluci ni u Sarajevu za smještaj svojih uposlenika, a nisu izdvojili novac za trajni smještaj dijela od oko 50 drugih institucija koje plaćaju kiriju. To se ne bi dešavalo da rade analizu", naglasio je Nekić.

Za slučaj iznajmljivanja objekata od NATO-a u BiH kaže da je problem političke prirode jer konačno definisanje raspolaganjem vojnom i državnom imovinom zavisi od dogovora političkih lidera, a ne od poteza Vijeća ministara. Rješavanje pitanja raspolaganja vojnom imovinom jedan je od uslova za napredak BiH ka članstvu u NATO-u, kojem smo samo u prošloj godini dali 125.000 KM za kiriju iako su brojne kasarne Oružanih snaga BiH prazne.

Godišnji troškovi zakupa

2010. - 28,1 miliona KM

2011. - 29 miliona KM

2012. - 28,4 miliona KM

2013. - 19,46 miliona KM

2014. - 19,48 miliona KM