Dani advokature: Najzaslužnijim advokatima dodijeljena "Zlatna plaketa"

Svečanom skupštinom Advokatske/Odvjetničke komore Federacije BiH (A/OKFBiH) danas je u Sarajevu obilježen Dan advokature Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno 131. godišnjica advokature u BiH.

Sudionike svečanosti, koja je u glavnom gradu BiH okupila istaknute advokate iz zemlje i inozemstva, kao i predstavnike advokatskih komora zemalja iz regiona (BiH, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, Slovenija i Srbija), pozdravio je predsjednik A/OKFBiH, advokat Branko Marić, istaknuvši važnost zajedničkog zalaganja za očuvanje statusa advokature kao samostalne i nezavisne javne službe.

Ocijenio je da su problemi s kojima se suočavaju advokati u zemljama regiona slični, ali da se pojavljuju u različitim aspektima, s obzirom na dostignuti nivo harmonizacije domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije.

Marić je naglasio da postoji iznimno dobra saradnja  advokatskih komora zemalja regiona, te pozvao sudionike da nastave u duhu razumjevanja i daljnje afirmacije advokature i njene pozicije u društvu.

Svečani skup upriličen u povodu Dana advokature pozdravili su predstavnici advokatskih komora iz zemalja regiona, kao i Međunarodne advokatske unije i Projekta balkanske mreže za vladavinu prava, istaknuvši opredjeljenje za daljnje jačanje saradnje i odgovarajuće reguliranje advokature kao djelatnosti u funkciji jačanja vladavine prava i pravne države uopće.

Snažno su se usprotivili marginalizaciji advokature kao svojevrsnog servisa građana, te iskazali odlučnu potporu advokatima iz Srbije koji su 17. septembra stupili u štrajk, odnosno prekinuli rad kako bi iskazali nezadovoljstvo aktuelnim statusom u toj zemlji.

Svečana skupština bila je prilika i za proglašenje  laureata, advokata kojima je dodijeljeno najviše  priznanje A/OKFBiH-a - Zlatna plaketa.

Za izuzetne zasluge na planu afirmacije i unapređenja advokature kao samostalne i nezavisne javne službe "Zlatna plaketa" je uručena advokatici Vinki Gutić i advokatu Nikici Gržiću, kao i advokatu Romanu Završeku, predsjedniku Advokatske komore Republike Slovenije.

Svečanoj skupštini prethodilo je održavanje okruglog stola o temi "Zakon o advokaturi u zemljama regiona i stečena iskustva u njegovoj primjeni".

Kako je Agenciji FENA kazao predsjednik Upravnog odbora A/OKFBiH, advokat Anto Petrušić, očigledno je da advokatura kao jedna samostalna i samoregulirajuća društvena služba mora pratiti promjene u svijetu i društvu.

Referirajući se na zaključke spomenutog okruglog stola, advokat Petrušić je naveo da je u funkciji praćenja najnovijih trendova neophodno slijediti praksu i rješenja koja su na snazi u zemljama EU-a.

Dodao je da je u tom kontekstu nužno pristupiti izmjenama aktuelnih propisa u BiH u kojoj advokatura još nije ustavna kategorija, te aktuelizirati pitanje u vezi s pristupom stranih advokata i advokatskih kuća tržištima svake od zemalja regiona.

Advokatura u BiH ima tradiciju dugu 131 godinu. Prvi pisani Zakon o advokaturi donijela je Austro-Ugarska 1883. godine (Advokaten ordnung). Ovaj datum danas se slavi kao početak samostalne i neovisne advokature u BiH.

''Advokatskim redom'' kako se nazivao zakon, utemeljen je jedinstven sistem i sloboda bavljenja advokaturom. Advokati su dio pravosuđa, a vlasti nisu mogle odbiti molbu podnositelja, ako je ispunjavao uvjete za bavljenje advokaturom.

Drugi Zakon o advokaturi je donesen 1909. godine i njime su osnovane advokatske komore u Sarajevu, Ljubljani, Splitu i Dubrovniku. Ovim zakonom je advokatura institucionalizirana, dobila je advokatsku komoru, svoje organe a vodio se i imenik advokata, i ako i dalje advokate imenuje upravna vlast.

Godine 1929. donesen je novi Zakon o advokatima kojim se izjednačuje položaj advokata u Kraljevini Jugoslaviji. Iste godine ministar pravde donosi Uredbu kojom se osnivaju advokatske komore u Beogradu, Podgorici, Skoplju i Zagrebu, a komore u Sarajevu, Novom Sadu, Ljubljani i Splitu su nastavile da rade. Ovaj zakon urađen je po tadašnjim evropskim standardima pa je advokat imao slobodu govora i potpuni imunitet.

Tada je prvi put ženama dozvoljeno da se bave advokaturom - dakle svaka osoba koja ispunjava zakonske uvjete imala je pravo biti upisana u Imenik advokata bez odobrenja državnih vlasti.

U periodu komunističkog režima krajem 1946. godine donesen je novi Zakon o advokaturi, kojim su advokatske komore stavljene pod nadzor Ministarstva pravde.

Prvi Zakon o advokaturi BiH je donesen 1971., a 1974. godine pokrenut je časopis ''Advokatura''.