Nedostatak strategije koči pristup grant sredstvima za zdravstvo

Ukupna ulaganja u kapitalne projekte u zdravstvenom sektoru Republike Srpske u razdoblju 2006 - 2013. godine iznosila su oko 551 milijuna KM, a od tog iznosa oko 382,3 milijuna KM je kreditnih sredstava.

Iz resora za planiranje i financiranje zdravstvene zaštite,  pri Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske navode da se kredit Europske investicijske banke u iznosu od oko 176 milijuna KM i kredit koreanske banke Koreja 3 za projekat "Modernizacija bolnica u BiH – Faza 3" – južno krilo UBKC BL u iznosu od oko 44 milijuna KM, nisu u cijelosti realizirani, jer je u tijeku realizacija projekta Rekonstrukcije UBKC Banja Luka.

Što se tiče podataka za Federaciju o ulaganjima u ovoj sektor te informacije nismo uspjeli dobiti jer niti jedna institucija nema zbirne podatake o ovim ulaganjima. Ona su podijeljena između Federacije, kantona i općina, ali prema procjenama stručnjaka ona također prelaze iznose od stotinjak milijuna KM. 

Ipak ono što je jasno je da  ćemo kapitalne projekte u zdravstvu i u budućnosti morati financirati kreditima unatoč tome što su nam dostupna bespovratna sredstva EU iz novog instrumenta predpristupne pomoći (IPA2).  Preduvjet za korištenje ovih sredstava je izrada i usvajanje državne strategije zdravstva, koju BiH još nema.   

Iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine u čijoj je nadležnosti predlaganje i izrada ove strategije za eKapija.ba kažu da su  2009. godine provedene aktivnosti za izradu nacrta Strategije reforme zdravstvenog sustava u Bosni i Hercegovini 2010.-2015. Ona je ažurirana tijekom 2013. godine, nakon što je Vlada Republike Srpske usvojila Politiku unapređivanja zdravlja stanovništva Republike Srpske do 2020. godine, te je sačinjen revidirani nacrt Strategije reforme zdravstvenog sustava u Bosni i Hercegovini 2014-2020.

Međutim, strategija nije donesena zbog nepostojanja zajedničkog stava o tome da se ova strategija treba donijeti na državnoj razini.

Budući da su nadležnost entiteta u oblasti zdravstva i na entitetskim ministarstvima zdravstva, a da Ministarstvo civilnih poslova u predmetnoj oblasti ima koordinirajuću nadležnost,  za efikasno ostvarivanje te uloge, kažu, neohpodna im je suglasnost resornih ministarstava entiteta i Brčko distrikta.

''Ministarstvo civilnih poslova BiH, zbog izostanka suglasnosti Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, nije moglo završiti započete aktivnosti na donošenju Strategije reforme zdravstvenog sustava u Bosni i Hercegovini 2014-2020. Naime, stav Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske je da ne postoji pravni osnov za izradu zajedničkog dokumenta na razini BiH budući da prema Ustavu Republike Srpske, RS uređuje oblast zdravstva", kažu nam iz Ministarstva civilnih poslova. 

OKVIR ZA RAZVOJ ZDRAVSTVA

Inače, svrha jedne ovakve Strategije je da identificira one segmente koje je potrebno razviti ili unaprijediti kako bi se zdravstveni sustav u državi učinio efikasnijim i svakom građaninu ove zemlje omogućio da ostvari pravo na zdravstvenu zaštitu kao jedno od osnovnih ljudskih prava definiranih Ustavom Bosne i Hercegovine, Općom deklaracijom UN-a o pravima čovjeka i Europskom konvencijom o ljudskim pravima.

Strategija također otvara proces potrebnih reformi koje trebaju osigurati veći kvalitet zdravstvene zaštite i unaprjeđenje zdravlja i zdravstvenog stanja stanovništva BiH,  a njene  osnovne funkcije su omogućavanje efikasne koordinacije između različitih nivoa nadležnosti u BiH; podrška u ispunjavanju međunarodnih obaveza BiH u oblasti zdravstva; unapređenje suradnje institucija zdravstvenog sustava sa međunarodnim institucijama, organizacijama i jačanje međusektorske suradnje; definiranje strateških pravaca i prioriteta za unaprjeđenje zdravstvene zaštite.

Kao najveću korist od postojanja strategije na državnoj razini iz Ministarstva navode da bi to omogućilo bi Bosni i Hercegovini uključivanje u IPA II, kao i sudjelovanje u Programima Europske unije, te apliciranje za druge projekte koje financira EU ili drugi međunarodni donatori.

Zbog nepostojanja strateškog dokumenta na državnoj razini, što, pored ostalog, doprinosi lošoj ocjeni sektora zdravstva u BiH u godišnjem izvještaju o napretku Europske komisije, zdravstvo nije bilo značajnije uzeto u razmatranje od Europske komisije kod definiranja prioriteta za podršku u okviru prve faze IPA II.

"Sve dok se ne usvoji ovaj dokumenat, koji bi trebalo da predstavlja okvir u kojem će se razvijati sustav zdravstva u BiH u narednih nekoliko godina, Bosna i Hercegovina neće moći računati na značajniju pomoć EU" navode iz Ministarstva.

STRATEGIJA JE PREDUVJET ZA UVOĐENJE REDA U ČITAV ZDRAVSTVENi SEKTOR

Mirsad Đugum, zastupnik u državnom Parlamentu, koji je već pokretao incijative koje se odnosile na potrebu hitne izrade državne strategije zdravstva kaže da strategija ne znači nikakav prijenos nadležnosti. "Svjetska zdravstvena organizacija je još 2008. inzistirala da se napravi jedinstvena strategija koja ne remeti nikoga u njihovom razvoju- ni kantone ni entitete. Ona je važna jer će odrediti da se neće praviti recimo deset kardiokirurških centara na određenom prostoru ako nemamo potrebu za tim. Nadležnosti entiteta će i dalje ostati iste. S druge strane, strategija je potrebna kao sinkronizacija'', navodi Đugum.

Kada se govori o strategiji na razini države sektor za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova bi trebao imati komplentu evidenciju opravdanosti ulaganja u ovoj sektor na bilo kojem dijelu BiH od bolničkih do drugih kapaciteta, kaže naš sugovornik. Dodaje da bi Stategija, naprimjer, podrazumijeva podatke o tome koliko je potreban broj ljekara različitih specijalnosti na terenu. Startegija je potrebna da se i zna koliki će biti broj kreveta i sl.

" Iz Svjetske zdravstvene organizacije i EU u poglavlju koje će doći za zdravstvo nas tretiraju kao jednu cjelinu u kojoj govorimo o ukupnom broju osiguranika, bolničkih kreveta i ostalih kapaciteta. Ne može se raditi strategije ako nema sinkronizacije sa dijelom ukupne strategije zdravstva na razini države", navodi on. 

Osim toga izrada strategije je  obveza države prema Zakonu o Vijeću ministara i obveza koje ima Ministarstvo civilnih poslova.

Piše: Danijela Kozina

Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta ''BiH i proces europskih integracija''.

 Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu.