
12.11.2014 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: nap.ba
Bajro Rekić iz Velike Kladuše već 11 godina upravlja jednim od najvećih pčelinjaka u New Yorku (SAD), koji broji između 2.000 i 2.500 košnica. Zajedno sa njim na gigantskoj pčelarskoj farmi Finster Honey Farm, rade još trojica krajišnika.
Bajro Rekić iz Velike Kladuše već 11 godina upravlja jednim od najvećih pčelinjaka u New Yorku (SAD), koji broji između 2.000 i 2.500 košnica. Zajedno sa njim na gigantskoj pčelarskoj farmi Finster Honey Farm, rade još trojica krajišnika: Hakija Pehlić, Muhamed Rekić i Samir Suljanović.
"U drugim dijelovima SAD-a ima pčelinjaka koji broje i do 5.000 košnica, ali pčelinjak kojeg vodimo nas četvorica, jedan je od najvećih u New Yorku", kaže Bajro Rekić za bh. novinsku agenciju Patria (NAP).
"Hakija je došao prvi na ovu pčelarsku farmu, a onda je doveo i nas trojicu. Ja sam došao posljednji", dodaje on.
Ova četvorica Bosanaca, zajedno sa vlasnikom pčelinjaka Filipom Finsterom, svake godine pređu na hiljade kilometara u potrazi za medom i drugim pčelinjim proizvodima, ali i zbog oprašivanja voća. Pčelinje proizvode, na prvom mjestu med, oni kasnije prodaju velikim nakupcima meda, koji med kasnije prodaju po cijelom svijetu.
"Tu se radi i do 100 tona meda svake godine, a ponekad i više", kaže Rekić za NAP. Ta količina meda jednaka je skoro jednoj trećini meda koje BiH uvoze tokom jedne godine.
Sada je vrijeme kada pčele miruju, ali posla na pčelinjaku za ove vrijedne ljude ima tokom cijele godine. Po završetku paše, dolazi cijeđenje i pakiranje meda, priprema pčela za narednu sezonu, čišćenje i dezinfekcija košnica, pretapanje starog voska, popravljanje dotrajalih košnica…
Rekić objašnjava kako Bosna i Hercegovina također ima velike potencijale kada je riječ o pčelarstvu. Mladi ljudi, smatra on, trebali bi se početi više uključivati u ovaj posao, koji im može donijeti pristojnu zaradu, ali i lijep život, piše NAP.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.