Za osam godina udvostručen broj kafana

Na teritoriji Banjaluke, sa nešto manje od 200.000 stanovnika, u ovom trenutku sa urednom prijavom o radu funkcioniše oko 1.000 kafića.

Iz banjalučke podružnice Privredno-zanatske komore kažu da je broj lokala u porastu. Ovu tvrdnju nam najbolje potkrepljuje informacija da je 2007. godine evidentiran 541 obrt ove vrste.

"Ugostiteljski objekti se najčešće ne zatvaraju, nego doživljavaju promjenu vlasništva, jer ljudi nekako misle da je najlakše doći do sredstava otvaranjem ugostiteljskih objekata", saopštili su iz Privredno-zanatske komore Banjaluka.

Biljana Milošević, sociolog, navodi kako je kafana nekada bila jedna vrsta institucije iz koje su izašli mnogi veliki ljudi, ideje i djela, ali da je danas situacija dijametralno suprotna.

"Kafana kao takva je nestala. Sada su to na neki način piste za pokazivanje statusnih simbola. Nažalost, norme i standardi po kojima mi živimo su potpuno izopačeni, tako da bi bili prihvaćeni od dijela zajednice, mladi ljudi trče na takva mjesta, jer moraju biti viđeni i prihvaćeni, bez obzira na sve. Sa psihičke strane to su ljudi koji žive od danas do sutra, veoma labilni, bez nekog karaktera, osobe bez duha koje se vode onom: 'Gdje svi, tu i ja'", kazala je Miloševićeva.

Ističe kako su takve osobe spremne da se odreknu i obroka da bi imale novca za odlazak na mjesta koja se u tom trenutku vode kao "kul" i "in".

"Drugi veliki problem je odakle tim ljudima pare za takav način života, sigurno je da oni koji su zaposleni i ozbiljni najmanje vremena i provode po kafanama", rekla je ona.

Marko P., konobar u jednom od prometnijih lokala u gradu, kaže da se nagledao svega za deset godina rada po kafićima i diskotekama.

"Žalosno je to gledati svakodnevno, pogotovo djevojke u tridesetim godinama, kada bi trebalo da razmišljaju o braku, porodici, karijeri, one se odaju alkoholu. Čini mi se da su mladi izgubili kompas danas", ispričao je Marko P.

Rekordni prometi

Da građani sve više novca ostavljaju u kafanama, pokazuje statistika, prema kojoj se iz godine u godinu ruše rekordi u prometu ugostiteljskih objekata.

Prema dostupnim podacima, u ugostiteljstvu prošle godine, uprkos krizi, promet je iznosio više od 110 miliona maraka.

Ta cifra možda i ne govori mnogo dok se ne uporedi sa iznosom iz 2008. godine, kada je ukupan pazar u ugostiteljskim objektima bio "mršaviji" za oko deset miliona.