
14.04.2015 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: SRNA
Imamo šumska gazdinstva koja posluju sa gubitkom, kao i ona koja posluju pozitivno, te ona koja bi po svojim kapacitetima - ljudskim, materijalnim i pogotovo prirodnim, trebalo da ostvaruju visok dohodak i visoku akumulaciju, a u gubitku su i obrnuto, rekao je Mirjanić.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivede Republike Srpske Stevo Mirjanić izjavio je da nije zadovoljan organizacijom u šumarstvu, kao i odnosom uprave i Nadzornog odbora Javnog preduzeća "Šume Republike Srpske" koje bi moralo mnogo uspješnije da posluje.
"Imamo šumska gazdinstva koja posluju sa gubitkom, kao i ona koja posluju pozitivno, te ona koja bi po svojim kapacitetima - ljudskim, materijalnim i pogotovo prirodnim, trebalo da ostvaruju visok dohodak i visoku akumulaciju, a u gubitku su i obrnuto", rekao je Mirjanić novinarima u Driniću nakon razgovora sa rukovodstvom Šumskog gazdinstva "Oštrelj-Drinić"
On je istakao da je izuzetno zadovoljan radom Šumskog gazdinstva "Oštrelj - Drinić" i da je to jedno od najboljih gazdinstava u Srpskoj.
"Pošto sada radimo redefinisanje položaja svih šumskih gazdinstava u okviru preduzeća "Šume Republike Srpske", a i samog javnog preduzeća, hoćemo da damo novi koncept koji bi bio mnogo bolji nego što je danas i koji će se ticati bolje organizacije, bolje kadrovske popunjenosti ili osposobljenosti i bolje materijalne pozicije", rekao je Mirjanić.
On je dodao da će na taj način posebno biti definisana pozicija šumskih gazdinstava.
"Ovo gazdinstvo je jedno od uzornih i čestitam im za rezultate koje ostvaruju. Volio bih kada bi sva gazdinstva bila ovakva, jer onda ne bi bilo potrebe za nekim naročitim izmjenama u okviru organizacije kadra ili nekih drugih elemenata", rekao je Mirjanić.
Šumsko gazdinstvo "Oštrelj-Drinić" zapošljava 74 radnika i godišnja proizvodnja je 78.000 sječiva neto mase, od čega 48.000 četinara i 30 000 lišćara.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.