Emir Šljivo: Dobijamo na kvalitetu, gubimo na dizajnu

Postalo je uobičajeno kada naiđete na bh. proizvod koji dobro izgleda i čujete: “Ovo bosansko? Nikad ne bih rekao!” Ponukani povećanim aktivizmom kroz društvene mreže i pojačanom propagandom da kupujemo domaće, odlučili smo ispitati kakvo je stanje među potrošačima, izjavio je za Oslobođenje Emir Šljivo, projekt-menadžer agencije Global Market Solutions.

Agencija GMS obavila je istraživanje o svijesti konzumacije bh. proizvoda među potrošačima. Otkud ideja da radite ovakvo istraživanje?

- Naša agencija već godinama obavlja različita istraživanja tržišta. S obzirom na to da smo agencija, koja između ostalog nudi i usluge Mystery shoppinga s ciljem poboljšanja usluge prema kupcima, vrlo često se u istraživanjima fokusiramo upravo na taj segment. Kvaliteta usluge često dovodi veći broj kupaca nego kvalitet samog proizvoda koji nudite. Nedavno smo primijetili da međusobno često preporučujemo jedni drugima upravo domaće proizvode, što je prije bilo teško čuti. Štaviše, iznenadimo se i dobrim dizajnom, što je prethodno bilo teško za očekivati od naših kompanija. Postalo je uobičajeno kada naiđete na bh. proizvod koji dobro izgleda i čujete: "Ovo bosansko? Nikad ne bih rekao!” Ponukani povećanim aktivizmom kroz društvene mreže i pojačanom propagandom da kupujemo domaće, odlučili smo ispitati kakvo je stanje među potrošačima. Ono što bi bio interesantan nastavak ovog istraživanja je da ispitamo zadovoljstvo potrošača uslugom u domaćim firmama.

Uspješne kampanje

Koji su, po Vašem mišljenju, najvažniji rezultati do kojih ste došli tokom istraživanja?

- Rezultati koje smo dobili su statističke činjenice. Neko će reći da se kroz takva istraživanja ne može dobiti kontekst niti prava slika, ali ovo su brojevi koji vrlo transparentno oslikavaju trenutačnu situaciju. Istraživanje je tretiralo i razloge kupovine, te je dostupnost zaista vrlo rijetko motivator kupovine bh. proizvoda. Da li su rezultati pozitivni ili negativni, zavisi iz koje perspektive gledate. Da je bolje nego što je prije nekoliko godina bilo, to je apsolutno tačno, ali također je tačno i da je pred nama dug put osmišljavanja uspješnih kampanja i propagande s ciljem buđenja svijesti da je sve ono što potrošite na domaći proizvod direktna investicija u našu zemlju. Važan podatak je da 99 posto ispitanih u potpunosti ili djelomično poznaje bh. proizvode, znači da napredujemo i postajemo prepoznatljivi, međutim čak 35 posto ispitanih bh. proizvode konzumira samo ponekad. Ovo implicira da nemamo izgrađenu lojalnost ka domaćim brendovima. Zanimljivo je bilo vidjeti da su patriotizam i cijena osnovni motiv za kupovinu, a na trećem mjestu se navodi kvalitet kao razlog kupovine.

Nama je bio interesantan projekat Bosanske tržnice koju je realizovala Općina Novi Grad Sarajevo, pa smo htjeli da vidimo šta građani misle o tome. Iako je tek 34 posto ispitanih iz Kantona Sarajevo posjetilo Bosansku tržnicu, vjerovatno zbog lokacije koja nije svima jednako pristupačna, svi su saglasni da je ovakvih projekata potrebno više. Tu vidimo da postoji veliki interes da se podrže 387 projekti, samo nam očito sve treba servirati kako bismo se poslužili.

Jesu li domaće kompanije zainteresovane da koriste rezultate istraživanja kako bi poboljšale plasman svojih proizvoda i približile se kupcima?

- Razmišljali smo da li da navodimo imena i time radimo besplatan marketing kompanijama koje su naveli kupci, ali smo shvatili da je to ustvari naša dužnost jer to zaslužuju. Određene grupacije i kompanije koje su među prvima odabrali kupci su rado iskoristile ovo istraživanje, te kreirali vlastita saopćenja za javnost s ciljem PR-a. Osim kompanija, vrlo rado su rezultate istraživanja iskoristili i u Općini Novi Grad, s obzirom na to da smo istraživanjem obuhvatili i projekat Bosanske tržnice. Generalno, istraživanje kao alat je potcijenjeno. Kompanije bi trebale više da koriste istraživanja koja bi sami inicirali. Interes postoji kada komunicirate sa njima, međutim nešto rjeđe se zaista odlučuju na istraživanja na vlastitu inicijativu, pa najčešće čekaju nešto poput ovog istraživanja da više iskoriste u cilju marketinga, nego u cilju realnog prikaza i poboljšanja plasmana proizvoda na tržište.

Koliko domaće kompanije ulažu u marketing?

- Čini se sve više, mada je to još na nedostatnom nivou na kojem bi trebalo biti. Činjenica je da je marketing najjači alat i u konkurentskoj utrci pa tako vidimo redovno da kompanije imaju otvorenu poziciju marketing menadžera ili unajmljuju kompanije po potrebi. Imamo kvalitet kojim možemo konkurisati, ali često dizajn samih proizvoda, koji prvi komunicira sa kupcem, a zatim i dizajn reklama i spotova zakaže. S druge strane, iako su društvene mreže već odavno jedan od osnovnih kanala komunikacije diljem svijeta, naše kompanije tek odnedavno prepoznaju potencijal i opet ih je teško ubijediti da one trebaju da izgledaju profesionalno te da društvene mreže mora voditi profesionalac. Na kraju krajeva, odavno smo odmakli od banera, novinskih letaka i radijskih džinglova. Činjenica jeste da je ovaj način još uvijek zastupljen, ali ne po cijenu da nam društvene mreže i web stranice pate.

Zašto su strane kompanije marketinški aktivnije od domaćih?

- Za početak imaju dužu tradiciju investiranja u marketing, samim tim i veće znaje i iskustvo. Što se tiče domaćih kompanija možemo opet nedostatak nečega pripisati tranziciji, lošoj ekonomskoj situaciji ili tome da uvijek ima bitnijih stvari na listi prioriteta u koje treba ulagati, ali to su samo izgovori. Za kreativnost nisu potrebna velika ulaganja, a opet ulaganjem u marketing zasigurno dobijate nazad tu investiciju. Treba nam jako dugo da počnemo pratiti trendove, kada oni već zastare. Sve više je bachelora marketinga, ali bojim se da više ostaje na suhoj teoriji, bez prakse izrade marketing planova i kreativnih rješenja.

Cijene i reklame

Koji je najbolji i najučinkovitiji način na koji proizvođači mogu prići kupcima i osvojiti njihovu naklonost?

- Prije marketinga tu mora postojati kvalitet kojim ćete osigurati povjerenje, zdravstvena i higijenska sigurnost, prije toga ne možemo razgovarati o marketingu. Nakon toga, treba raditi na brendingu, povezati svoj brend sa određenom emocijom koja kupce asocira na vas. Obezbijediti dobru uslugu, tako da vam se kupac stalno vrlo rado vraća. I treba biti stalno prisutan – pozicionirati se uspješno na tržištu sa prethodno dobro targetiranom ciljnom skupinom. To su neke osnove marketinga za koje se čini da su više isprane, ali se često zaobilaze i zanemaruju.

Kako promijeniti ukorijenjeno mišljenje ljudi u BiH da su strani proizvodi kvalitetniji od domaćih?

- Tako što ćemo biti kvalitetni i isticati to kao komparativnu prednost. Ne mogu to znati dok im ne kažemo da probaju i uvjere se, a neće probati ako ih sami ne dovedemo do polica privlačnim cijenama, interesantnim reklamama, uvjerljivim sloganima. A kada počnu konzumirati naše proizvode, onda ih ne treba iznevjeriti, treba ustrajati i ostati dobar i biti još bolji.