Udruženja iz regije protiv otvaranja bušotina nafte u Jadranu

U saradnji sa Hrvatskim ronilačkim klubom Neum, Centar za životnu sredinu se priključio regionalnoj akciji pod nazivom “NE NAFTI – zaustavite bušenje Jadrana” (NO OIL – Stop Sea Drilling in the Adriatic), protiv planova za otvaranje novih naftnih bušotina u Jadranskom moru. U ovoj akciji učestvuju udruženja iz Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Italije, Španije, Francuske i BiH.

Pored postojećih devet platformi za crpljenje prirodnog gasa u Jadranu, planirano je 29 novih lokacija za istraživanje i eksploataciju nafte i prirodnog gasa. Planovi za ove bušotine se opravdavaju potrebama za energentima kao podršci industriji i energetskoj sigurnosti država koje planiraju da provedu ove visokorizične aktivnosti. Međutim, podaci pokazuju da bi nafta i gas koji bi se eventualno crpili iz Jadrana veoma malo doprinijeli energetskoj nezavisnosti država, a da bi posljedice vjerovatnih nesreća najviše osjetilo lokalno stanovništvo, dok bi prihode i koristi imale samo privatne kompanije.

Ovim povodom Nikša Matuško iz Hrvatskog ronilačkog kluba Neum je izjavio: "Smatramo da u slučaju bilo kakve katastrofe ove vrste u Jadranu pored toga što bi nastradalo više  životinjskih i biljnih  vrsta Jadrana, utjecalo bi i na gospodarstvo a prvenstveno na turizam. Stanovnici Neuma žive od turizma a tu je i marikultura i nešto uzgoja školjkaša", kaže on.

Dodaje da je pored toga neumski akvatorij specifičan po svom izgledu budući da je 90% zatvorenog tipa i protok vode je malen,tako da bi nešto ovakvo izazvalo dugotrajnu katastrofu. "Tu u susjedstvu je Malostonski koji je prirodni rezervat zaštićen od strane UNESCO. Tko može garantirati da neće doći do izljevanja nafte kada smo svjedoci da se skoro svakodnevno u svijetu ovakvo nešto dešava", kaže ona. 

Neum kao i ostale neumske udruge i lokalne vlasti ranije su se protivile čak i uplovljavanju većih brodova radi mogućnosti ekološke katastrofe”.

Jadransko more ima karakteristike "zatvorenog mora", a bogati ekosistemi Jadrana su već pod velikim pritiscima zagađenja i pretjeranog izlovljavanja. Nove aktivnosti istraživanja i crpljenja nafte i plina bi dodatno ugrozile lokalne zajednice koje žive od turizma i ribolova, u svim zemljama koje imaju izlaz na Jadransko more.

"Ekscesne situacije tokom eksploatacije nafte nisu slučajnost već pravilo. Sve velike svjetske naftne kompanije su umješane u skandale koji uključuju ekstremno zagađenje životne sredine i okrutna narušavanja ljudskih prava, uključujući ubistva aktivista. Pored toga, korištenje nafte je jedan od najvećih uzročnika klimatskih promjena, čije smo posljedice itekako osjetili tokom prošlogodišnjih poplava” upozorio je Igor Kalaba, Koordinator programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu".

Zbog svega navedenog, udruženja su usaglasila program zaštite Jadranskog mora, koji prelazi granice pojednih država, a ima sljedeće ciljeve:da se zaustavi eksploatacija nafte;  da se izradi prekogranična strateška procjena uticaja na životnu sredinu;  da se promoviše čista i obnovljiva energetska budućnost u regiji, koja isključuje fosilna goriva; da se pokrene široka inicijativa za zaštitu životne sredine Jadranskog mora; da se ubrza zaštita biološke raznovrsnosti mora; da se koordiniše aktivno učešće svih građana u temama životne sredine Jadranskog mora.