Funkcionalan sustav financijskog upravljanja jedan od uvjeta za ulazak u EU

Javnost, nevladine organizacije i parlamentarci često nisu zadovoljni načinom na koji se troše javna sredstva kao i stupnjem kontrole i postignutim ciljevima koji ostvaruju institucije. Zbog svega toga veoma je važna uspostava internih financijskih kontrola. 

Analiza Ureda za reviziju rađena na uzorku od devet državnih institucija pokazala je da su očekivani rezultati unaprjeđenja finansijskog upravljanja i kontrola u institucijama BiH na kraju 2014. godine izostali.

''Kašnjenja su utvrđena u većini aktivnosti definiranih Akcijskim planom Strategije Vijeća ministara za provođenje javnih internih financijskih kontrola (PIFC- Public Internal Financial Control) u institucijama BiH iz 2009.'', navode revizori u svom izvještaju.

Podsjetimo, strategijom Vijeća ministara za provedbu javnih internih financijskih kontrola (PIFC) u institucijama BiH iz prosinca 2009. predviđeno je da će relevantan pravni okvir za PIFC biti donesen u roku od tri godine (kraj 2012.), te da će ga institucije BiH u cijelosti primjenjivati za oko pet godina (kraj 2014).

Implementacija Strategije VM trebala je rezultirati efikasnijim financijskim upravljanjem i kontrolama u institucijama BiH i ispunjavanje obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH i EU.

Nalazi revizije ukazuju da uspostava PIFC-a sukladno zahtjevima EU u institucijama BiH do kraja 2014. godine nije okončana. Reforma financijskog upravljanja i kontrole (FUK) nije okončana, a funkcionalna interna revizija (IR) nije uspostavljena.

Značaj uspostave učinkovitog sustava financijskog upravljanja, kontrole i interne revizije, (PIFC), revizori vide u tome da bi se time unaprijedila transparentnost u korištenju javnog novca.

''Javne financije bi se u većoj mjeri učinile transparentnim i odgovornim što bi imalo značajan utjecaj na sposobnost institucija da ispune svoje ciljeve kao i na odgovornost rukovoditelja za postizanje ciljeva institucija'', navode stručnjaci. 

Osim toga funkcionalan sustav financijskog upravljanja, kontrole i interne revizije u BiH trebao bi doprinijeti osiguranju transparentnog, zakonitog, efikasnog, ekonomičnog i efektivnog upravljanja javnim sredstvima u BiH, te je uvjet za ulazak u EU.

Nalazi revizor pokazuju da je državna razina vlasti ispred drugih razina vlasti u BiH kada je u pitanju donošenje propisa nužnih za uspostavu PIFC-a. Međutim, niti jedna razina vlasti u BiH nije donijela sve propise nužne za uspostavu i razvoj PIFC-a. 

Također, većina analiziranih institucija nemaju jasno i jednoobrazno definirane ciljeve i odgovornosti u svim svojim planskim dokumentima.

''Samo je kod Ministarstva pravde, jedne od devet institucija iz uzorka,prisutna usuglašenost ciljeva u svim planskim dokumentima i sa ciljevima navedenim u Izjavi o odgovornosti rukovoditelja za ostvarivanje ciljeva institucije. Kod Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Granične policije utvrđeni su manji nedostaci u usuglašenosti ciljeva i odgovornosti, dok su veći nedostaci utvrđeni u preostalim institucijama iz uzorka (Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo sigurnosti, UINO, Ministarstvo obrane, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstvo financija i trezora).

Utvrđena su kašnjenja u provođenju planiranih aktivnosti vezanih za uspostavu središnje harmonizaicjke jedinice  i njene odgovornosti. Navode da je VM za planiralo aktivnosti koje će odgovoriti zahtjevima EU modela uspostave PIFC, ali da se sa realizacijom istih značajno kasni. 

Podsjetimo, Europska komisija koncept PIFC-a je počela razvijati tijekom druge polovine 1990-tih, a reformi PIFC-a u institucijama EU se posvećuje posebna pozornost 1999. godine, nakon kolektivne ostavke Santerove Komisije zbog optužbi za korupciju.

PIFC je nastao i kao potreba za jačanjem financijskog upravljanja i kontrole u članicama EU iz razloga što se 80% proračuna Komisije realizira u državama članicama ili ga koriste države članice. Također, uvođenje ovog sustava ukazalo se i kao potreba razjašnjavanja dvojbi koje su u tom razdoblju bile općeprisutne u pogledu toga koji model za sustave javne interne kontrole bi zemlje kandidati mogle ili trebale usvojiti u okviru njihovih pristupnih pregovora. Danas se model PIFC-a koristi i kao vodič i podrška zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima, koje pokušavaju razviti moderne sustave javne interne kontrole.

I Europska komisija u izvješću o napretku Bosne i Hercegovine u 2013. navodi da je postignut mali napredak u oblasti financijske kontrole. Apelirala je na to da se ulože značajni napori da se kompletira pravni okvir, ponovo uspostavi koordinacija između središnjih harmonizacijskih jedinica kroz Koordinacijski odbor, te ojačaju kapaciteti za provedbu interne financijske kontrole u javnom sektoru.

Revizori navode da je rok za reviziju PIFC strategije istekao te da se čini  da svi akteri oklijevaju da poduzmu detaljnu procjenu nedostatka postojećeg okruženja internih kontrola kako bi se izgradio sustav koji ćebiti u skladu sa općeprihvaćenim međunarodnim COSO okvirom.