Autoceste i pruge koje će povezati regiju

Infrastrukturni projekti, ekonomska saradnja, izbjeglice i granice bit će glavne teme bečke konferencije o zapadnom Balkanu u četvrtak, 27. augusta, koju su zvaničnici ocijenili jednim od najbitnijih događaja za regiju.

Milijardu eura obećala je Evropska unija na prethodnim konferencijama - za energetsku i saobraćajnu infrastrukturu kojima bi se regija povezala. Poseban značaj daje se cestovnim i željezničkim vezama, koje bi vremenom trebale biti potpuno uklopljene u saobraćajnu mrežu unutar EU-a.

"Očekujemo da do 2030. godine imamo jedinstvenu, funkcionalnu i široku razgranatu saobraćajnu mrežu", rekao je ranije Johannes Hahn, komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju.

Tako se očekuje da će se u Beču razgovarati o Jadransko-jonskom autoputu, koridoru 5c, prugama Sarajevo - Beograd, Beograd - Bar te Kraljevo - Skoplje, autoputu Niš - Priština - Drač i i drugim infrastrukturnim projektima.

Bosna i Hercegovina je stoga nedavno usvojila Okvirnu saobraćajnu politiku za period od 2015. do 2030. godine, kako bi otvorila vrata za finansiranje izgradnje ovih projekata iz EU-a.

"Ta strategija je trebala biti usvojena znatno prije, kako bi znali tačno definirane pravce u svim vidovima transportne industrije i transportnih pravaca, kako u zraku, tako i na cesti i željeznicama", smatra Osman Lindov, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu.

Pruga od Sarajeva do Beograda

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić uoči konferencije rekao je da projekti o kojima će se govoriti u Beču imaju dvije faze: prva se odnosi na period do 2023. godine, dok se konačna realizacija svih projekata za cijelu regiju jugoistočne Evrope moraju završiti do 2030. godine.

Dodao je da ova zemlja u vrh prioriteta stavlja prugu Sarajevo - Beograd, preko Tuzle i Zvornika, o kojoj su proteklog mjeseca govorili i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić i premijer Srbije Aleksandar Vučić.

"Ono što se mora tražiti u Beču jeste poboljšanje veze Sarajevo - Beograd željezničkom prugom i nominiranje dijela pruge od Trebinja prema Crnoj Gori, kao i približavanje Luke Bar. Također, ono što je još interesantno za Bosnu i Hercegovinu - to je cestovni pravac Krajina - Goražde i dalje prema istoku, kao i uvezivanje Zagreba sa Splitom, preko dijela Krajine, Banje Luke i Livna", ocjenjuje Lindov.

Dodaje da za jasne akcije i planove na nivou države, u kojima bi se definirali ovi infrastrukturni projekti, nisu potrebna velika sredstva te da se ona mogu povući iz IPA II fondova.

"Međutim, Bosna i Hercegovina mora doći s jasnom vizijom šta hoće i šta je to ekonomski opravdano da gradimo, da ne upadamo u projekte iz kojih se ne možemo izvući. Mi ćemo to morati uraditi, a ono što mi nismo u stanju realizirati, najčešće realizira druga zemlja koja nam je u blizini", zaključuje Lindov.

Izgradnja Jadransko-jonskog autoputa

Bosna i Hercegovina će u oblasti transporta u Beču predložiti i projekat izgradnje dijela Jadransko-jonskog puta kroz ovu zemlju u dužini od 117 kilometara.

"Mislim da bi bilo dobro da se regija poveže međusobno, prvenstveno Bosna i Hercegovina i Hrvatska, ali i druge zemlje - Crna Gora, Srbija, Makedonija, jer Jadransko-jonska autocesta u budućnosti će povezati zemlje od Italije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, preko Crne Gore, Albanije", objašnjava Ivan Dadić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu.

Dodaje da bi, s druge strane, prema njegovom mišljenju, veliki značaj imala autocesta koja bi povezivala Budimpeštu s Osijekom, Sarajevom i Pločama, kao i ravničarska pruga od Rijeke, preko Zagreba, prema Budimpešti.

"To su sve stvari koje treba raditi, to nije jednostavan i lak posao, ali u roku od 10 do 15 godina moglo bi se dosta uraditi, ako bi EU, čiji je to interes, kao i zemalja u regiji, investirala i ako bi se tome posvetile ove zemlje."

Zaključuje da sve države u regiji trebaju biti sastavni dio EU-a, pa će sve biti jednostavnije i jeftinije.

Tako Hrvatsku i Sloveniju, članice EU-a, evropski zvaničnici vide kao kao neku vrstu poveznice i karike između Unije i zemalja regije.

S druge strane, Srbija je pripremila generalni projekat izgradnje autoputa Niš - Priština - Drač, dužine 384 kilometara, koji će predstaviti u Beču.

Prema riječima premijera Vučića, ova zemlja je spremna i sa 80 posto učestvovati u realizaciji projekta pruge Niš - Priština.

Očekuje se da će jedna od tema u Beču biti izgradnja pruge Kraljevo - Rudnica - Priština - Skoplje te pruga Sarajevo - Beograd.

Povezivanje Srbije s Crnom Gorom i BiH

Milan Vujanić, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu, kaže da je za Srbiju veoma važno da koridori budu što bolji i omogućavaju što kvalitetniji saobraćaj.

"Imajući to u vidu, Srbija će sigurno podržati sve projekte koji su usmereni na povezivanje zemalja regiona sa Evropom."

"Sarajevo i Crna Gora nisu dobro povezani sa Evropom, zato su autoput Beograd - Bar, odnosno odgovarajuća pruga, kao i put i pruga Sarajevo - Beograd izuzetno bitni za razvoj Bosne i Hercegovine i Crne Gore", dodaje.

Prema njegovim riječima, Srbija ima građevinsku operativu koja je u stanju izvesti ogromne projekte u vrlo kratkom roku.

"Problem su samo sredstava i Evropa treba da ih obezbedi. Samo projektovanje puta nije kratkog veka, jer se ispituju tereni, ali onog momenta kada budemo imali sve ulazne podatke za projektovanje, izgradnja neće biti problem."

Evropski zvaničnici naglašavaju da bi se do 2030. godine regija trebala međusobno saobraćajno uvezati, a samim tim uklopiti i u prometnu mrežu EU-a. Međutim, kako bi osigurala sredstva za to, EU očekuje nastavak reformi te kvalitetnu pripremu projekata.