Analiza: Godine koje dolaze rezervisane za energetske projekte

07.09.2015. 13:18 / Izvor: Akta.ba
Analiza: Godine koje dolaze rezervisane za energetske projekte

Planirana direktna strana ulaganja u 2016. godini kretat će se od 980 - 1.080 miliona KM. Stručnjaci smatraju kako bi pored ulaganja u elektroenergetski sektor, značajnija strana sredstva mogla donijeti ulaganja u autoputeve.

Prema CBBiH, direktna strana ulaganja su nakon devet mjeseci 2014. iznosila 554,5 mil. KM (čime je već gotovo dostignut projecirani iznos od 600 miliona za 2014.godinu) što je više za 20 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Kao najznačajnija investicija obuhvaćena ovom projekcijom je ulaganje od strane EFT grupe za izgradnju TE Stanari i proširenje postojećeg rudnika (preko 105 mil. KM u prvih 9 mjeseci), navodi se u Srateškom okviru za BiH.

ULAGANJA U TERMO I HIDRO POTENCIJALE BIH

EFT grupa je potpisala koncesione ugovore za izgradnju TE Stanari i proširenje postojećeg rudnika (ugovor za gradnju sa Dongfang Electric Corporation). U isto vrijeme izgradiće se i hidroelektrana HE Ulog (ugovor sa kineskom kompanijom Sinohidro). Prema analizi Direkcije za ekonomsko planiranje BiH ukupna ulaganja u ove projekte će iznositi 1,2 milijarde KM do kraja 2017. godine, a postojećom dinamikom ulaganja EFT grupacija, obezbjedit bi trebala u 2015. godini do 300 miliona KM.

"Gledajući pozitivni trend  iz prošle godine uz daljnje jačanje ekonomskog rasta u zemljama regiona ulaganja bi mogla biti i nešto veća ukoliko bi otpočela realizacija najavljenih energetskih projekata u Termoelektrane-Toplane Zenica (ukupne vrijednosti 500 miliona KM) i TE Ugljevik 3 (ukupne vrijednosti od preku 1 milijardu KM). KTG Zenica je još u julu 2013. godine potpisala ugovor sa kineskom kompanijom SEPCO III za izgradnju Termo- elektrane-Toplane Zenica. SEPCO III bi trebao po sitemu ključ u ruke završiti TO-TE Zenica uz ukupno planirano ulaganje u projekat oko 500 miliona", navedeno je u Strateškom okviru.

U RS-u je planiran početak izgradnje TE Ugljevik 3 u ukupnom iznosu od oko 1,4 milijarde KM u periodu od 3-4 godine i poslovi bi se trebali izvoditi preko formiranog zajedničkog preduzeća Comsar Energy RS u kome je vlasnik 90 posto Comsar Energy Ltd. a 10 posto Rudnik i Termoelektrana Ugljevik. Potpisan je ugovor za gradnju sa kineskom China Power Engineering Consulting Group Corporation (CPECC),dok će prema planu kompletnim procesom izgradnje u tehnološkom i tehničkom smislu rukovoditi američka firma Black and Veatch. Do sada je u studije izvodljivosti, priremne radove i dobijanje dozvola, uloženo oko 63 miliona KM mada su evidentna kašnjenja sa početkom izgradnje glavnog objekta. Time bi ulaganja u elektro energetski sektor ukupnom iznosu mogla dostići 690 miliona KM u 2015. godini.

U analizi koja se odnosi na strane investicije navodi se i usvojeni plan privatizacije za 2015. godinu u Federaciji BiH prema kojem je planirana prodaja dijela državnog kapitala u firmama (prema knjigovodstvenoj vrijednost 770 mil KM).

"Prema dosadašnjem negativnom iskustvu u neuspjelim prodajama ponuđenih firmi ne mogu se očekivati značajnija ulaganja od strane stranih ulagača", navedeno je u ovom dokumentu.

ULAGANJA U AUTOPUTEVE

Što se tiče daljeg razvoja oko direktnih stranih ulaganja u 2016. godini trebala bi biti od 980 - 1.080 miliona KM. Stručnjaci smatraju kako bi pored ulaganja u elektroenergetski sektor, značajnija strana sredstva mogla donijeti ulaganja u autoputeve. U planu je izgradnja dijela autoputa na relaciji Doboj Jug-Žepče gdje bi se na bazi koncesije (po sistemu D-B, Desing an build) mogla obezbijediti potrebna sredstva u ukupnom iznosu od oko 380 miliona EUR koja bi se sukcesivno u skladu sa izgradnjom dionica puta uplaćivala u narednom periodu. Takođe je planirana izgradnja dijela autoputa Doboj-Vukosavlje gdje bi potrebna sredstva u iznosu od oko 350 miliona EUR bila obezbjeđena na principu javnog privatnog partnerstva. Time bi DSU na godišnjem nivou od ulaganja u ove dionice autoputeva mogla iznositi od 100 do 200 miliona EUR.

U 2017. godini stručnjaci ne predviđaju neke velike razlike u visini direktnih stranih ulaganja, te će se prema planovima kretati od 940 miliona -1.040 miliona KM.

"Osim nastavka ulaganja u elektroenergetske objekte i dionice autoputeva (u elektro energetski sektor 440 miliona a u autoputeve 200 miliona KM) kao interesantan moguće izvodiv projekat pojavljuje se ulaganje u Tvornicu cementa Banovići ukupne vrijednosti oko 400 mil.KM", navodi se u Strateškom dokumentu.

Naime,  Studija izvodljivosti pokazuje minimalne troškove transporta ulaznih sirovina koje bi bile obezbjeđene iz termoelektrane i rudnika kao nusprodukt procesa sagorijevanja uglja bogatog laporom potrebnim za proizvodnju cementa. Pored niskih troškova sirovinskih komponenti kao nusprodukata termoeletrane za proizvodnju cementa bio bi bezbjeđen i visokokalorični ugalj iz rudnika kao uz već postojeću putnu i elektro-energetsku infrastrukturu. Ako bi se prema planu na vrijeme pronašao strateški partner izgradnja bi bila završena do kraja 2017.godine tj. početkom 2018. godine.

NASTAVAK TRENDA STRANIH ULAGANJA U 2018. GODINI

Trend stranih ulaganja prema mišljenju stručnjaka nastavit će se i u 2018. godini kada su planirana ulaganja od 910-1010 miliona KM. Ulaganja u elektro energetski sektor su do 310 miliona KM uz nastavak ulaganja u izgradnju puteva. Potrebno je napomenuti da prilikom izrade projekcije nije uzeta u obzir realizacija projekta izgradnje elektroenergetskog sistema HES Gornja Drina (raskinut je ugovor o strateškom partnerstvu između Elektroprivrede RS i njemačke kompanije RWE-Innogy uz procjenjenu vrijednost projekta 460 mil. EUR). Nije uzeto u obzir ni ulaganje u projekat HES Donja Drina. Do sada je potpisan sporazum Vlade RS i američke komanije NGP za istraživanje i izradu studije izvodljivosti hidropotencijala donjeg sliva rijeke Drine (HES Donja Drina sa hidroelektranama Kozluk, Drina 1, Drina 2 i Drina 3 ukupne instalisane snage 365 MW čija bi ukupna vrijednosti investicije iznosila 1,3 milijarde EUR).

E. Ko.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti