Budžet za građane ključ za transparentnost budžetskog procesa

05.11.2015. 12:23 / Izvor: Akta.ba
Budžet za građane ključ za transparentnost budžetskog procesa

Budžetski/proračunski poticaji i njihova raspodjela ma koliko bili regulisani Zakonskim regulativima i propisima ne raspodjeljuju se transparentno.

Budžetski/proračunski poticaji i njihova raspodjela ma koliko bili regulisani Zakonskim regulativima i propisima ne raspodjeljuju se transparentno. Svjesni smo da svakodnevno određene grane gospodarstva primaju određen broj sredstava koji se često dodjeljuju po kriterijima koji nisu u skladu sa Javnim nabavkama dok pojedine grane uopće ne djele taj kolač. Zloupotreba poticaja je velika. Svjedoci smo i sudskih presuda. Ovakvim pitanjima u proteklom periodu se najviše bavio NVO sektor. Nedavno je u okviru svog projekta "Poslovni prostor BiH" Instituta za razvoj mladih "Kult" završio istraživanje o proračunskim poticajima koje su institucije vlasti izdvajale za razvoj gospodarstva u 2013./14. godini u vidu bespovratnih i povratnih sredstva u kojem se pokazalo kako su državni poticaji u bh. gospodarstvu u 2014. godini pali za 19,5 posto te da postoji veliki nerazmjer između plana i izvršenja, kako ukupnih proračuna, tako i sredstava za poticanje u gospodarstvu. Dodjela finansijske podrške u BiH je dosta neuređena oblast to se pokazalo i kroz ovo istraživanje.

Ovo istraživanje je provedeno na uzorku od 133 institucije i obuhvatilo je više od 600 milijuna maraka dodijeljenih sredstava te je pokazalo negativan trend, zabilježen je pad izdvajanja, podaci su prikupljeni kroz istraživanje o poticajima. Većina institucija je rekla da raspisuje javne pozive i kriterije za dodjelu sredstava, ali procjenu učinka sredstava velik broj institucija ili nije dostavio ili čak preko 100 posto njih je reklo kako nikako ne procjenjuje učinak, a sredstva su vrlo značajna i ona su u vlasništvu poreznih obveznika.

Kašnjenja pri isplati poticaja

Evidentirana su i velika kašnjenja pri isplati poticaja, a pojedine grane gospodarstva koje su procjenjene perspektivnim, ostale su u bez značajnih dobiti. Istraživanje je obuhvatilo i sredstva koja se izdvajaju za razvoj poduzetništva u BiH, startni kapital za osnivanje firme, inovacije, edukaciju o poduzetništvu, poduzetničke zone i slično, manje od 5 posto ukupnih poticaja gospodarstva izdvaja se za tu svrhu.

Određene grane gospodarstva, koje su u strateškim dokumentima institucija vlasti navedene kao perspektivne, ostale su uskraćene za budžetske poticaje, poput sektora informacionih tehnologija - IT, turizma, drvne industrije, dok istovremeno grane privrede za koje se najviše izdvaja ne bilježe značajnije rezultate.  Poznato je da je poljoprivreda grana privrede koja je dobila i dobija najviše poticaja.

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede tvde da se ulaže se više od 50 posto, a do sada je uloženo oko 130 miliona KM. U Industriju je uloženo 18 posto, a najslabija podrška je malim i srednjim preduzećima i turizmu sa 0,5 posto ukupnim poticajima koji se izdvajaju.

Polazeći od toga da je u BiH najperspektivnija grana za razvoj turizam, u njega se ne ulaže skoro ništa. Tako je za planinski i morski turizam izdvojeno 0 KM.

Nadalje, Drvna industrija tri puta više izvozi nego što uvozi i dobila je trostruko manje u 2014. u odnosu na 2013. godinu. Jasno je da se sredstva trebaju usmjeravati u grane koje mogu uspjeti i tamo gdje će dati najveći rezultat. Sve će to svakako rezultirati i otvaranjem novih radnih mjesta, smanjenjem nezaposlenosti i dr.

Evidentno je a i ovo istraživanje je to pokazalo, da kada je riječ o oblastima u koje se treba ulagati misli se na uspješne grane privrede, poput drvne i metalne industrije ili IT sektora zbog njegove konkurentnosti, one koje mogu brzo dati rezultate i otvarati radna mjesta, dok je tek nešto više od 20 posto ispitanika iz tog sektora opredijeljeno za ulaganja u posrnule grane privrede.

Poljoprivreda i prehrambena industrija, zbog značajnog domaćeg tržišta koje sada većinom prekriva uvoz, također su grane za koje bi davanje više poticaja dalo efekta. S obzirom na brojnost grana po sektorima i neusklađenost mišljenja struke i korisnika sa trenutnim načinom dodjele poticaja, neophodno je i kreiranje sveobuhvatne strategije. 

Primjera radi, dok struka i privrednici kažu da bi se u sektoru energetike trebalo ulagati u hidroenergetski potencijal i obnovljive izvore energije, većina sredstava odlazi u termoenergetski sektor i rudnike. Struka kaže da je voćarstvo perspektivno, a u poticajima za poljoprivredu ono učestvuje tek oko 5 posto. Mali obrtnici su ukazali da su u potpunom budžetskom zaboravu, da iako broje desetine hiljada subjekata i zapošljavaju veliki procenat ukupno zaposlenih u BiH, nemaju gotovo nikakav poticaj pokazalo je spomenuto istraživanje.

Kada je riječ o razvoju preduzetništva, rangiraju se inovacije i startni kapital za osnivanje firmi kao načine podrške tom razvoju, dok te forme su vrlo slabo zastupljene kada je u pitanju finansijska podrška.

Može se doći do zaključka da vlada ima potencijal da u velikoj mjeri poveća transparentnost budžetskog procesa uvođenjem kratkoročnih i srednjoročnih mjera, od kojih neke mogu biti sprovedene bez ikakvih troškova po vladu, a za dobit u pojedinim granama.

Praćenje učinka nakon dodijele poticaja najveći problem

Da je praćenje učinka nakon dodijele poticaja najveći problem potvrdili su i iz Federalnog ministarstva razvoja, preduzetništva i obrta. Ovo ministarstvo dodjeljuje poticaje za razvoju malih i srednjih preduzeća. Još uvijek ne postoji plan praćenja efekata i učinka dodijeljenih poticaja. Planirani Budžet ministarstva za 2015. godinu iznosi 8.830.000,00 KM, od toga je za finansijsku podršku malim i srednjim preduzećima iznos sredstava od 7.150.000,00 KM.

Da se budžetiranje ne vrši transparentno i da na njegovu raspodjelu nemaju nikakvog uticaji oni kojih se ta raspodjela direktno tiče, potvrđeno je iz još jednog istraživanja koje se odnosilo na otvorenosti budžeta koje provodi organizacija International Budget Partnership, a u Bosni i Hercegovini po drugi puta ga provodi Fondacija CPI. Ovaj izvještaj, peti po redu, predstavlja jedino nezavisno, komparativno istraživanje transparentnosti budžeta, učešća građana i nezavisnih institucija za nadzor budžetskog procesa. Sve ove komponente predstavljaju glavne stubove odgovornih budžetskih sistema. Budžet je ključni instrument pomoću kojeg vlada provodi svoje politike u djela. Godišnji budžet je obično veoma kompleksan dokument koji je teško razumljiv velikom dijelu javnosti i upravo zbog toga bi vlada trebala biti ta koja će pomoći građanima da razumiju budžet. Dakle, nije najvažnije da budžet bude dostupan javnosti, već je podjednako važno da budžet bude pristupačan i razumljiv javnosti.

Fondacija CPI već godinama prikuplja i objavljuje verificirane podatke o javnim finansijama, uključujući usvojene budžete i izvršenje budžeta na svim nivoima vlasti.

Bakir Jalovčić iz Fondacije CPI kaže za portal Akta.ba da baza podataka javnih finansija obuhvata podatke za općinski nivo od 2011. do 2014., za entitetske nivoe i nivo Distrikta od 2005. do 2014. i za nivo BiH od 2005. do 2013. Godine. Podaci se ažuriraju dnevno i zavise od toga kada postanu dostupni odnosno objavljeni, ili dostavljeni Fondaciji od strane vlasti.

"Kroz različite projekte zagovaramo transparentnost budžetskog procesa, objavljivanje i dostupnost budžetskih dokumenata građanima u svim fazama procesa budžetiranja. Pripremamo prijedlog izmjene entitetskih Zakona o budžetu i na nivou Distrikta Brčko  kojim bi se uveo budžet za građane kao obavezni dio budžetskog ciklusa."

Otvorenost budžeta i programsko budžetiranje

Prema istraživanju Centra za zastupanje građanskih interesa Fondacije CPI o otvorenost budžetskih procesa u BiH rezultati pokazuju da je najlošije ocijenjeno učešće javnosti u budžetskom procesu (23 poena), zatim nadzor budžeta od strane zakonodavne vlasti (37 poena) dok je nadzor od strane Ureda za reviziju ocijenjen sa 83 poena. Bosna i Hercegovina je na skali od 100 poena osvojila 43 i svrstala se blizu svjetskog prosjeka od 45 poena ili u najveću skupinu zemalja, koje na rang listi pokazuju ograničenu otvorenost budžeta. Ovakav rezultat predstavlja pad sa 50 poena osvojenih 2012. godine i približavanje grupi zemalja koje sa 20 do 40 osvojenih poena pokazuju minimalnu otvorenost budžeta. Rezultati ovih istraživanja predstavljeni su na oba doma Parlamenta BiH i Ministarstva finansija i trezora od kojih direktno zavisi otvorenost.

Ono što je proizašlo kao zaključak jeste da predstavnici Vlasti smatraju da posjeduju kapacitet za kvalitetan nadzor budžeta, kao i da taj posao jako dobro obavljaju, tako da očekuju mnogo bolju ocjenu njihovog rada u narednom istraživanju. Kao najveći problem, ponovo je identificirano nepostojanje budžeta za građane i potreba za njegovim što skorijim uvođenjem.

Istraživanja kao što su ova mogu da potaknu neke nivoe vlasti da bar na lokalnom nivou djeluju transparentnije oko raspodjele budžetskih sredstava.

"Jedan takav primjer je iz USK-a koji je napravio konkretne korake, i to samoinicijativno, tražeći podatke iz provedenog istraživanja, jer preporuke još nisu dostavljene institucijama iako su napravljeni prvi nacrti istih", rekao nam je Rusmir Pobrić koji je voditelj projektne inicijative "Poslovni prostor BH".

"Nakon što finaliziramo preporuke i dostavimo ih svim institucijama, od lokalnog do najvišeg nivoa, očekujemo da će se veći broj institucija opredijeliti da poboljšaju ono što do sada nije davalo efekte", dodao je on.

USK tačnije Općina Tešanj uspjeh svojih omladinskih biznisa može zahvaliti transparentnosti budžetskih raspodjela. Njih oko 90 posto ih je zaživjelo. Stvorena je nova preduzetnička generacija. Općina Tešanj već 10 godina za redom izdvaja 300.000 KM godišnje za razvoj poljoprivrede i 5 godina zaredom 50.000 KM godišnje za osnivanje firmi mladih poduzetnika. Pored različitih poticaja viših nivoa vlasti, to je rijedak i autentičan općinski poticaj u BiH koji je kao model već prepoznat i preuzet od drugih. Za dodjelu poticaja potreban je strateški pristup a budžetska izdvajanja trebaju davati jasnije rezultate, kao što su samozapošljavanje, otvaranje novih radnih mjesta, otvaranje novih firmi, povećanje obima proizvodnje i dr..

U svom istraživanju u okviru projekta "Poslovni prostor BiH" došlo se do podataka da je u Tešnju je osnovano više od 20 omladinskih firmi.

"U godinom koja je prethodila, riječ je o tridesetak firmi sa preko pedeset uposlenih. Riječ je uglavnom o obrtima, zanatima, ali i zanimljivim uslužnim djelatnostima: dva su vrtića otvorena posredstvom ovih poticaja. Podržana je i proizvodnja mesa, jaja i sl.", kazao je Pobrić.

Postoje naznake da će se u buduće vršiti bolje raspodjele za budžetske poticaje. Jedna od naznaka je priprema strategije razvoja Kantona Sarajevo, koja je definirala strateške oblasti, turizam, drvno-prerađivačku i metalsku industriju te IT sektor. Tu su i najave Vlade FBiH o vrlo skorom izdvajanju 20 miliona KM za podršku zapošljavanju mladih, koja su predviđena rebalansom budžeta. Pobrić kaže kako je dobra naznaka i da se počinje strateški razmišljati i konkretno djelovati u oblasti finansijske podrške privredi, jer riječ je, samo prema podacima koji su nama dostupni, o najmanje 300 miliona KM godišnje. Značaj sredstava je bitan a gubici su veliki a tako i radna mjesta.

Jalovičić dodaje da su neki niži nivoi vlasti u BiH već proizveli budžet za građane koji predstavlja jedan od ključnih dokumenata za transparentnost budžetskog procesa, kao npr. gradovi Bijeljina, Tuzla i Zenica.

"Da bi imali uticaja na raspodjelu budžetskih sredstava, (uključujući i poticaje), građani prvo moraju početi aktivno učestvovati u procesu planiranja budžeta, počevši od javnih rasprava o prijedlogu budžeta, koji bi im trebao biti predstavljen u obliku budžeta za građane", navodi on.

 

Budžet za građane

Budžet za građane predstavlja jedan od ključnih dokumenata za transparentnost budžetskog procesa. Objavljuje se u obliku pojednostavljenog prikaza budžeta, ilustriran i pisan građanima razumljivim jezikom. Uz otvorenost budžeta, neophodno je uvesti i programsko budžetiranje u kojem se budžetiranje vrši na osnovu ciljeva politika i finansijska sredstva dodjeljuju za jasno određene ciljeve i rezultate koji se žele postići. U Bosni i Hercegovini, programsko budžetiranje se vrši na državnom nivou.

U slučaju poticaja, to bi značilo da se prvo odrede prioritetne razvojne politike, zatim sektori privrede koji se mogu kandidirati za dodjelu sredstava i konačno dodjeljivanje sredstava određenom sektoru, ali sa prethodno jasno utvrđenim ciljevima koji se tim sredstvima trebaju postići uz obaveznu evaluacija postignutih rezultata. Ovakvim pristupom bi se povećala transparentnost budžeta i smanjila mogućnost zloupotrebe sredstava.

I. Mihajlović

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti