Dokle se stiglo sa sanacijom zaštitnih vodnih objekata

Direktne štete uzrokovane svibanjskim poplavama u 2014. na zaštitnim vodnim objektima u vlasništvu Federacije BiH procjenjene su na iznos 1, 4 milijuna KM, dok su direktne štete na vodotocima I kategorije procijenjene na iznos od oko 12,4 milijuna KM. 

Iako je prošlo više od godinu dana od katastrofalnih poplava sanacija što se tiče sanacije vodnih objekta još nije u potpunosti završena. Budući da u idućem razdoblju možemo očekivati lošije vrijeme pokušali smo saznati dokle se došlo sa sanacijom istih.

Iz Agencije za vodno područje rijeke Save kažu da je rekonstrukcija savskog odbrambenog nasipa na poplavnom području Prudu i Tursanovcu počela u prošlom mjesecu za što je dio sredstava osigurala Svjetska banka iz Projekta hitnog oporavka od poplava za rekonstrukciju. Pribavljene su sve potrebne dozvole i suglasnosti, a radovi su počeli početkom listopada ove godine. 

Projekt, vrijedan 1.938.290 KM za Prud i 1.567.054 KM za Tursinovac, provode Agencija za vodno područje rijeke Save, Svjetska banka i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Rok radova je 100 kalendarskih dana tako da bi do kraja ove godine trebali imati izvedeno oko 6,5  km rekonstruiranog nasipa sa potrebnim nadvišenjem.

Naredna faza radova u Posavini je rekonstrukcija četiri dionice obrambenog nasipa, ukupne dužine oko 16 kilometara. Za rekonstrukciju ovih dionica, u suradnji sa općinama, provode se aktivnosti eksproprijacije zemljišta za koje je Agencija osigurala sredstva. Također, navode da je kroz čitav niz projekata i aktivnosti predviđena rekonstrukcija zaštitnih vodnih objekata u vlasništvu FBiH.

To se u prvom redu odnosi na rekonstrukciju savskih obrambenih nasipa u vidu njihovog nadvišenja i dovođenja na potreban stupanj zaštite (zaštitno nadvišenje od 1,20 m u odnosu na stogodišnje velike vode rijeke Save). Rekonstrukcijom će biti potrebno obuhvatiti oko 30 km savskih nasipa.

Procjene pokazuju da bi za dovođenje svih zaštitnih vodnih objekata u Posavskom kantonu na potreban stupanj zaštite od velikih voda – sredstva za rekonstrukciju i dogradnju zaštitnih vodnih objekata (nasipa, crpnih stanica, obodnih kanala, zatim za stalne mjere i aktivnosti i hitne i kratkoročne mjere i aktivnosti i dr.) za oba poplavna područja trebalo oko 65.214.000 KM.

Do sada su osigurana sredstava u iznosu od 32.514.000 KM, a sredstva predviđena Akcionim planom a koja još nisu osigurana iznose 32.700.000 KM.

SREDSTVA PREDVIĐENA ZA REKONSTURKCIJU I DOGRADNJU:

U sklopu izrade Akcijskog dokumenta za potrebe DEC u BiH osigurana su sredstva u iznosu od oko 6 milijuna eura za projekte kao što su rekonstrukcija nasipa na Savi na teritoriju Federacije (rekonstrukcija savskog odbrambenog nasipa na poplavnom području Odžačka Posavina;  rekonstrukcija savskih popratnih nasipa uz obodni kanal Svilaj-Potočani;  rekonstrukcija savskog odbrambenog nasipa na poplavnom području Srednja Posavina, dionica Kopanice-Vidovice, rekonstrukcija savskog odbrambenog nasipa na poplavnom području Srednja Posavina).

Eksproprijacija je u tijeku kao i pribavljanje odobrenja za građenje, kao i priprema tenderske dokumentacije za radove i nadzor. Potrebna sredstva za eksproprijaciju su osigurana u Planu i financijskom planu Agencije za 2015. godinu, navode iz ove Agencije.  

Na ovim prostorima će se u narednom razdoblju realizirati velike aktivnosti, radovi za koje je Agencija pripremila svu dokumentaciju i putem raznih izvora osigurala veliki iznos sredstava.

"Nedostajuća sredstva kojima bi se sustav odbrane od poplava izgradio na razinu zaštite i od tisuću godišnjih velikih voda rijeke Save će se morati osigurati u relativno kratkom razdoblju", ističu oni. 

Podsjetimo, u svibnju 2014. godine desile su se katastrofalne i do tada nezabilježene poplave. Poplavne vode su se prelile preko ovog nasipa na dva lokaliteta gdje nije bila izvršena njegova rekonstrukcija.

Također su jučer u sklopu Glavnog projekta zaštite od poplava na rijeci Drini u FBiH potpisani i ugovori za izvođenje radova na projektu izgradnje obaloutvrda na rijeci Prači u dužini od 6 kilometara, čija je ukupna vrijednost oko 6,5 miliona KM.

Realizacijom projekta problem plavljenja poljoprivrednog zemljišta kao i stambenih objekata na području ove lokalne zajednice će biti riješen.

Riječ je o projektu koji finansira Svjetska banka putem Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA), a kada je u pitanju Općina Goražde projekat se odnosi na izgradnju obaloutvrda rijeke Drine od Vitkovića do entitetske granice. Od šest pod-projekata koji će biti realizirani na području općine Goražde, Agencija za vodno područje rijeke Save je izradila projektnu dokumentaciju za tri pod-projekta (Pod-projekat Goražde – Vitkovići, pod-projekat Goražde uzvodno od Baćanskog mosta i pod-projekat Goražde nizvodno od centra grada).

Realizacija pomenutih projekata kada je u pitanju Općina Goražde očekuje se početkom 2016. godine, dok će se u narednom periodu izraditi i projektna dokumentacija za ostala tri pod-projekta. Ukupna vrijednost Projekta za Općinu Goražde je 7 miliona KM, s tim da će pored sredstava Svjetske banke, sa 1,5 milion KM projekat sufinansirati i Agencija za vodno područje rijeke Save.

ZA SANACIJU IZ FONDA ZA OBNOVU OSIGURANO OKO 16,5 MILIJUNA KM A OD EIB-A OKO 55 MILIJUNA EURA(IZNOSI U KM)

Što se tiče područja RS-a u okviru realizacije projekata "Hitne sanacije vodoprivrednih objekata oštećenih u majskim poplavama u RS", koji se financira iz Fonda za obnovu Republike Srpske (Fond solidarnosti) njim je bilo obuhvaćeno 76 mjera, u ukupnom iznosu od oko 16, 5 milijuna KM a sredsta su dodijeljena 17 općina/gradova u RS-u. Za sanaciju su osigurana i sredstva kroz projekt "Hitna pomoć u oblasti zaštite od poplava u RS-u" od Europske investicijske banke(EIB) u iznosu od 55.000.000 eura.

SREDSTVA OSIGURANA IZ FONDA ZA OBNOVU RS I VRIJEDNOST UGOVORENIH RADOVA PO OPĆINAMA:

Sa ovim sredstvima bi se trebala popraviti pouzdanost sustava zaštite na kritičnim područjima u Republici Srpskoj.  

Projektom "Hitne pomoći zaštite od poplava u RS" koji je financiran iz kreditnih sredstava Europske investicijske banke, na području Semberije na rijeci Savi nalazi se blizu 26 kilometara nasipa za zaštitu od visokih voda, a sanacija i rekonstrukcija je predviđena na nekoliko lokacija. Projekt mjera uključuje rehabilitaciju riječnih nasipa i kanala, rehabilitaciju i nadgradnju/zamjenu crpnih stanica, preventivne mjere uključuju mapiranje rizika od poplava i planove za upravljane, zaštitu od poplava i sustav za rano upozorenje.

Što se tiče provedenih aktivnosti u sanaciji nasipa iz Voda RS ističu da je tijekom prošle i ove godine završena sanacija nasipa na lokaciji Topolac i u blizini kanala Dašnice, na području općine Bjeljina. Što se tiče lokacije Rača u Semberiji, rekonstrukcija nasipa je djelomično završena. Cilj projekta u Rači je da se izvrše dodatne mjere i sanacija za nasipa rijeke Save u Bijeljini, u cilju pružanja efikasne zaštite od poplava uz prethodno uspostavljene obale.

U posljednje vrijeme nasip je bio izložen utjecaju produženog visokog nivoa vode što smanjuje stabilnost nasipa koji se također koristi i kao glavni put.

Obim radova obuhvata rekonstrukciju i podizanje nasipa Save u Rači, u dužini od 3,5 km, uključujući parapetni zid, proširenje nasipa i izgradnju silaznih rampi i pristupnih puteva koji će služiti za održavanje. Najveći dio radova je završen.

Što se tiče nadvisivanja savskog nasipa na području Bosanske Dubice i Bosanske Gradiške, gdje je procijenjena vrijednost radova 4,5 milijuna eura, radovi su počeli tek u rujnu/septembru i trebali bi biti završeni do poloice naredne godine.

U tijeku su i aktivnosti na zaštiti područja Semberije od voda rijeke Drine. Do sada je izgrađeno blizu 9 kilometara nasipa na području MZ Balatun,a za kompletnu zaštitu potrebno je izgraditi još 33,5 kilometara do MZ Janja i uzvodno od Janje.

Stručnjaci navode da ulaganja u nasipe na području Semberije nije bilo od 1984. godine, te da su u protekle dvije godine urađeni kapitalni projekti koji su od velike važnosti za lokalnu zajednicu i stanovništvo u slivu Save i Drine.

U TIJEKU AKTIVNOSTI NA IZRADI MJERA U CILJU SMANJENJA RIZIKA OD POPLAVA 

Iz Agencije za vodno područje Jadrana navode da oni nisu imali nekih velikih ulaganja jer ovo područje nisu u velikoj mjeri pogodile poplave. Aktivnosti koje provode u suradnji sa drugim agencijama u BiH se odnose na procjenu poplavnog rizika u FBiH i Metodologiju za izradu mapa opasnosti od poplava i mapa rizika od poplava što predstavlja dio predradnji za izradu mapa opasnosti i rizika od poplava i samih Planova upravljanja poplavnim rizikom.

Prema riječima Damira Mrđena iz Agencije za vodno područje Jadrana, trebale bi biti definirane odgovarajuće mjere u svrhu smanjenja rizika od poplava, te da izrada ovih dokumenata predstavlja dio aktivnosti na transpoziciji legislative EU u naše zakonodavstvo.

Spomenuo je da su, nakon prošlogodišnjih poplava na vodnom području rijeke Save, osigurana sredstva za izradu mapa opasnosti od poplava i mapa rizika od poplava za područje BiH, a dobijena su međunarodnim grant sredstvima.

Očekuje se da će se realizacija aktivnosti izrade mapa plavljenja i mapa rizika za cijelu teritoriju BiH započeti do kraja ove godine.

Tekst i grafike: D.K.