Sleep apnea: Ozbiljan zdravstveni problem građana Bosne i Hercegovine

Spavanje je fiziološki proces neophodan za normalno funkcioniranje u svakodnevnom životu, a poremećaj sna može da uzrokuje niz psihičkih smetnji poput napetosti i anksioznosti te depresivne simptomatologije.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 100 miliona ljudi širom svijeta pati od poremećaja opstruktivne apneje u spavanju, dok više od polovine oboljelih nema postavljenu dijagnozu. Apnea u spavanju predstavlja ozbiljan zdravstveni problem i za građane Bosne i Hercegovine. Evropska unija od 2016. godine uvodi direktivu za profesionalne vozače koji će se morati testirati na sleep apneju, inače neće moći koristiti vozila u profesionalne svrhe u zemljama EU.

U cilju podizanja svijesti javnosti u vezi sa poremećajima spavanja, kompanije Philips i TuzlaFARM su u Sarajevu organizirali press konferenciju na kojoj su govorili istaknuti stručnjaci iz ove oblasti Prof. dr. Azra Alajbegović, direktorica Neuropsihijatrijskih disciplina KCUS, Prof. dr. Jasminka Đelilović - Vranić, šef neurološke klinike KCUS i Prim. dr. Dženana Šahović, voditeljica odjela za poremećaje u spavanju KCUS.

Ovom prilikom su prezentirane osnovne informacije, način dijagnosticiranja i način terapije u liječenju sleep apneje.

Tom prilikom je rečeno da nedostatak sna, vožnja u kasnim noćnim satima, kao i brojni poremećaji spavanja identifikovani su kao važni faktori rizika za ozbiljne saobraćajne nesreće. Procjenjuje se da je 30% svih smrtnih slučajeva u saobraćajnim nesrećama povezano sa pospanošću za volanom.

Dr.  Azra Alajbegović istakla je da se radi o jednom aktivnom procesu u organizmu i da se dugi niz godina vjerovalo da se radi o stanju organizma u mirovanju. "Poremećaji u spavanju su zabilježeni kod 27% populacije, a smatra se da čak 95% ljudi tokom života ima neki poremećaj tokom spavanja", navela je ona.

Dakle, nesanica, parasomnija, odnosno mjesečarenje, noćni strahovi, jedenje u snu, REM bihevioralna insomnija, narkolepsija i nedostatak sna - neki su od poremećaja u spavanju, a kao najčešći poremećaj javlja se opstruktivna apneja tj. Sleep apneja, od koje pati oko 5-6% odrasle populacije.

Ovaj poremećaj karakterišu prekidi ili poteškoće u disanju tokom spavanja. Osobama koje pate od opstruktivne apneje disajni putevi su uži od uobičajenih - kada se mišići ždrijela opuste, nepce pada unazad, što može dovesti do blokade disajnih puteva.

"Sleep apnea predstavlja prekid disanja u toku spavanja koji traje više od 10 sekundi. Posljedica toga  je pad kisika ispod 90%. Normalne vrijednosti u toku sna su do pet prekida disanja u toku jednog sata. Međutim, u rezultatima liječenja imamo daleko veće prekide, koji idu i to 80 prekida disanja u toku sata", objasnila je Dženana Šahović, voditeljica odjela za poremećaje u spavanju KCUS.

Dodala je da su učestalo glasno hrkanje, nemiran san, gušenje ili hvatanje vazduha u toku spavanja, pretjerana pospanost u toku dana, jutarnje glavobolje, gojaznost, visok krvni pritisak, problemi sa učenjem i pamćenjem, promjene raspoloženja, smanjena koncentracija, osjećaj depresije, suho grlo poslije buđenja i često mokrenje u toku noći – glavni su simptomi opstruktivne apneje u spavanju koji treba da ukažu na prisustvo problema.

Istaknuto je da ukoliko se ne liječi, ovo oboljenje može povećati rizik od visokog pritiska, srčanog napada, moždanog udara, pretjerane gojaznosti i dijabetesa. Takođe, može povećati i rizik od nepravilnog rada srca, pogoršati srčanu insuficijenciju, kao i uticati na povećanje rizika od nezgoda na poslu ili pri vožnji.

Inače, u Sarajevu je prošle godine otvoren prvi Centar za poremećaje u spavanju na Neurološkoj klinici UKCS. Direktorica Neuropsihijatrijskih disciplina KCUS, Prof. dr. Jasminka Đelilović kazala je da je suština da se simptomi što prije prepoznaju, dijagnosticiraju i na vrijeme pristupi liječenju.

Centar ima uobičajeni protokol rada, ambulantu u kojoj radi specijalisti koji su usmjereni na ovu problematiku, a kao jedna od glavnih dijagnostičkih pretraga koristi se polisomnografija, kojom se dokumentuju poremećaji spavanja.

"U ovog godini urađeno je preko 300 pregleda i ono što je karakteristično je da čak 80% pregledanih pacijenata ima pozitivan nalaz na poremećaj Sleep apnea", zaključila je Đelilović.

S.B