Ferguson: Reformama do bolje poslovne klime i novih radnih mjesta

Činjenica da su se oko Reformske agende složile državna i obje entitetske vlade je već samo po sebi značajan napredak. Sada naravno fokus treba biti na implementaciji tih refomi, ističe veleposlanik Velike Britanije u BiH Edward Ferguson.

On je u intervjuu za Akta.ba rekao nešto više i o očekivanjima vezanim za podnošenje bh. aplikacije za članstvo u EU te tome koliko je ključno da se nastavi što aktivnije raditi raditi na implementaciji Agende budući da smo na pragu izborne godine.

Predsjedništvo je nedavno je najavio da će BiH podnijeti aplikaciju za članstvo u EU do kraja ove godine. Vjerujete li da će naša zemlja uspjeti ispuniti sve obveze (kreiranje efikasnog mehanizma koordinacije, izmjene koje se tiču SSP-a vezano za tradicionalnu trgovinu sa Hrvatskom i implementaciju reformske agende)u ovom kratkom razdoblju?

Mislim da će za BiH biti veliki izazov ispuniti ove zahtjeve EU do kraja godine. Zakon o radu u RS-u još nije prošao. Mislim da do toga neće doći do kraja prosinca/decembra. To  bi bio pozitivan znak da se aktivnosti vezane za Reformsku agendu kreću naprijed. 

Ipak, predaja aplikacije za članstvo čak i početkom sljedeće godine bi također predstavljala značajan uspjeh za BiH. Ono što je ovdje bitno je da se nastavi raditi na realizaciji pitanja vezanih za Reformsku agendu, ali i drugih pitanja kao što su uspostava efikasnog mehanizma koordinacije i izmjene koje se tiču SSP-a vezano za tradicionalnu trgovinu sa Hrvatskom.

Tijekom prethodnih godina postojao je načelni koncenzus političkih stranki za europski put BiH, ali se malo šta radilo u praksi. Što se sada promijenilo?

Mislim da se značajan broj stvari promijenio. Tu su prosvjedi koji su se dogodili u prošloj godini i koji su, prema mom mišljenju, poslali snažnu poruku liderima zemlje i nama kao međunarodnoj zajednici da situacija nije održiva i da su ljudi ozbiljno zabrinuti oko zapošljavanja, odnosno nedostatka radnih mjesta, korupcije i da se to mora početi rješavati. To je potaknulo Njemačku i Veliku Britaniju da zajedno krenu sa novim pristupom. Ono što sa ovim pristupom pokušavamo uraditi je fokusirati se na stvari koje smatramo da su najvažnije za građane ove zemlje a tiču se stabilizacije ekonomije, kreiranja novih radnih mjesta, rješavanja pitanja komplicirane birokracije i suočavanja sa korupcijom te jačanje vladavine prava. Mislim da postoji široki politički koncenzus oko tih pitanja kako o tome gdje se nalaze problemi tako i mogućim rješenjima. Fokusiranjem na oblasti oko koje se svi  složemo možemo vidjeti određeni napredak. Na primjeru reformske agende, koja je prihvaćena i od državne i enitetskih vlada, vidimo da sada postoje kooperativniji odnosi između predsjednika vlada dvaju eniteta.  Mislim da je to pozitivna promjena.

 Do sada je postojao koncezus da se ne može udovoljiti zahtjevima EU po  pitanju izmjene SSP-a vezano za tradicionalnu trgovinu sa Hrvatskom te da bi to izuzetno pogodilo poljoprivredni sektor naše zemlje. Što će se dogoditi ukoliko BiH ne ispuni taj dio zahtjeva?

BiH ima dosta benefita od trgovine sa EU koja je njen najveći trgovinski partner što svakako treba imati na umu. Što se tiče izmjene dijela sporazuma SSP iako je ovo izazov za BiH u isto vrijeme to se odnosi na  već postojeću tradicionalnu trgovinu sa Hrvatskom. To nije nova stvar. Drugo radi se o metodologiji koja EU primijenjuje sa svim zemljama sa kojima ima trgovinske ugovore već više od deseteljeća i BiH je jedina zemlja koja je nije prihvatila. EU neće mijenjati postojeću metodologiju i već je jasno rekla da ako BiH ako ne uradi prilagodbu SSP-a neke od trgovinskih povlastica će biti isteći krajem godine. Mislim da će to biti veoma ozbiljna stvar te da je imperativ da se urade ove promjene kako bi krenuli naprijed i vidjeli benefite koje daje tržište od 500 milijuna potrošača kojem BiH može imati pristup.

Da li ste zadovoljni sa onim što se do sada uradilo po pitanju implementacije Reformske agende? Što smatrate najvećim uspjehom do sada?

Važno je da imamo Reformsku agendu koja je ambiciozna i veoma široko postavljena. Činjenica da su se oko nje složile obje entitetske i državna vlada je već samo po sebi značajan napredak. Sada naravno fokus treba biti na implementaciji tih refomi. Još smo u relativno ranoj fazi tog procesa. Postoje neke značajne reforme koje su provedene kao što je usvajanje Zakona o radu u Federaciji. U RS on još nije implementiran tako da predstoji velika količina posla koju je potrebno uraditi.  Koliko je ključno da se nastavi raditi na tome također je bitna i brzina jer trebamo imati na umu da su izbori već sljedeće godine i da bi to moglo usporiti provođenje reformi.

Ipak, ne radi se samo o tome da se ide u promjene, nego da se radi o dobrim promjenama. Zbog toga potrebno osigurati da će provedene reforme biti na dobrobit zemlje i da će je približiti EU standardima. Velika Britanija i EU već nude značajnu tehničku potporu u ovom procesu.

Smisao Reformske agende je kreiranje održivih novih poslova, a ti poslovi mogu samo doći iz privatnog sektora. Javni sektor je još uvijek ogroman i skup. Mislim da je pred BiH i kulturološki izazov jer ovdje postoji percepcija privatnog sektora koja je dosta drugačija od Velike Britanije gdje se privatni sektor smatra dobrom stvari i generatorom novog zapošljavanja i rasta. U BiH je prisutno dosta skepse prema privatnom sektoru i privatizaciji koju su ljudi zbog nekih loših primjera  doživljavaju kao raspodjelu vlasništva između politički povezani ljudi. Dobra privatizacija predstavlja mogućnost za biznis a to je način da riješi ogromni problem nezaposlenosti  mladih.

Koje oblasti vidite kao najveći potencijal za razvoj države?

Dosta je potencijala. Bilo bi dobro vidjeti da više novca ide u investicije a manje na potrošnju. Ulaganja u prometnu infrastrukturu u BiH i regiji imat će velike benefite u kratkoročnom tako i u dugoročnom zapošljavanju i produktivnosti. Energetski sektor je također važan jer ste jedna od dvije zemlje u jugoistočnoj Europi koja izvozi struju, ali postoji još neiskorištenih potencijala u hidro i vjetroenergiji. To je ključna oblast na koju trebate obratiti pozornosti. Tu je i turizam koji raste po impesivnim stopama. Bilo bi također dobro vidjeti da se Sarajevski aerodrom  okrene prema privlačenju više novih aviokompanija. Dosta je potencijala, ali najvažnije je da vlada dogovori strategije za prioritetna područja i odluči o načinu na koji će podržati te prioritete. Sa fokusom na prave oblasti možete postići impresivne stvari.

Smatrate li da je BiH propoznala važnost ulaganja u inovativne biznise, odnosno stvaranje okvira za njihov razvoj? Kakva su iskustva vaše zemlje u pitanjima podrške start up-ovima i koristi koje ekonomija ima od njih?

Postoje neki odlični  startupi u BiH, ali do uspjeha im predstoji borba jer im je teže nego što bi trebalo biti. Mislim da bi ova oblast mogla biti prilika za  BiH. U ovom trenutku veliki broj kompanija se vraća iz Azije u Europu i mislim da bi se BiH mogla pozicionirati kao potencijalni dom za ove kompanije, ali će morati kreirati povoljnije poslovno okružje. 

Prema izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja (Doing Business) BiH je po pokretanju biznisa na 171. mjestu u svijetu dok je po izdavanju građevinskih dozvola na 175. što je loše. Tako da će se u toj oblasti morati napraviti pomak ukoliko želite ohrabriti male i srednje kompanije, koje su u zemljama kao što je Velika Britanija glavni pokretač razvoja. Na ovo bi se BiH trebala fokusirati. Naše Veleposlanstvo u suradnji sa Svjetskom bankom će raditi na projektu poboljšanja poslovnog okružja sa nekoliko općina u Sarajevu i Istočnom Sarajevu kako bi procedure oko registracije, dobivanja građevinskih dozvola i sl. pokušali učiniti što  jednostavnijim. Nadamo se da će to imati utjecaja na krajnji rezultat izvještaja Svjetske banke, ali dosta toga ostaje još da se uradi u ovoj oblasti. RS je dosta bolja od Federacije u tom smislu jer je već pojednostavila i smanjila broj procedura za registraciju biznisa. Federacija može također kopirati ta rješenja. 

 U Velikoj Britaniji vam za registraciju poduzeća potreban jedan dan dok je u RS potrebno tri dana a u Federaciji 26 dana. Registracija nije čitava priča.Tu su i dobivanje priključaka, porezi i sl. Čitav ovaj proces u BiH je kompliciran. Iz perspektive biznismena koji želi investirati u BiH i vidi procjene Svjetske banke koje vam kažu da ćete prvi mjesec, ako ne i godinu, umjesto da radite svoj posao i zapošljavate radnike provesti u uredu potpisujući papire shvatite da je ovo značajna barijera za ulaganja. Zato je važno da se počne sa rješavanjem ovih problema.  

Imali ste priliku da se susretnete sa predstavnicima vlasti u BiH, poslovnom zajednicom, mladima i sl. Što je prema Vama goruće pitanje na koje se treba fokusirati u mjesecima koji dolaze? Po meni je to visoka stopa nezaposlenosti mladih nešto što izaziva veliku zabrinutost. Stopa od oko 60 posto je veoma visoka, najveća u Europi, a možda u svijetu. To je veoma ozbiljno i mora se početi rješavati jer ono što sada vidimo je da veliki broj mladih ljudi napuštaju zemlju i to je nešto što si ova zemlja ne može priuštiti. Zbog toga država mora naći načina kako da vrati te talentirane ljudi i iskoristi ih za daljnji rasti i uspjeh zemlje. Reformska agenda je  kreirana upravo u cilju da pomogne tom procesu kroz kreiranje fleksibilnijeg tržišta rada, povećanje poticaja za kompanije kako bi mogle rasti, uklanjanjem kompliciranih administrativnih procedura te nižim porezima. Nadam se da ćemo vidjeti promjene ovdje. Smatram da je ovo pitanje jedan od to top prioriteta.

Razgovarala: Danijela Kozina