Kako je BiH ostala bez 635 miliona KM pomoći za ruralni razvoj

U Bosni i Hercegovini ne postoji vizija razvoja zemlje. Privreda zaostaje za regionalnom, prioriteti su pogrešno postavljeni i, što je najbitnije, BiH ne usvaja strateške dokumente koji su ne samo obaveza na našem putu ka članstvu u Europskoj uniji već i osnovni uvjet za korištenje instrumenata pretpristupne pomoći, izjavio je za Fenu izvršni direktor Centra za politike i upravljanje Adis Muhović nakon konferencije "Dugoročno ekonomsko planiranje i perspektive privrednog razvoja", koja je održana u Sarajevu.

Muhović je govorio o zaključcima konferencije te odgovarao na pitanja zašto se reforme odvijaju sporo i koji je izlaz.

"U reformskom procesu, nažalost, sve ide jako sporo. BiH  nije napravila značajne korake u poboljšanju poslovnog okruženja, to se posebno odnosi na FBiH. Doprinosi nisu smanjeni, dok se oporezivanje potrošnje kontinuirano povećava, nije uspostavljen jednošalterski sistem za registraciju privrednih subjekata u FBiH. Zatim, imali smo problem s prilagodbom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i usvajanjem Mehanizma koordinacije čiji status još  nije formalan. Svaki reformski proces se bez potrebe politizira, jer ovo je izborna godina", rekao je Muhović.

Naglasio je da je Strateški okvir za BiH kreirala Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, što je drugi dokument Vijeća ministara za srednjoročno planiranje. On je trebao dati smjernice za formulaciju Srednjoročnog programa rada Vijeća ministara BiH za period do 2018. godine. Iako je Strateški okvir za BiH usklađen s dugoročnim strategijom razvoja SEE 2020, te je uključio preporuke iz Indikativnog strateškog dokumenta za BiH, jasno definiše strateške ciljeve, prioritete i mjere koje treba provesti u periodu 2016.- 2018., srednjoročni program rada Vijeća ministara BiH još nije usvojen. I rok za usvajanje ovog dokumenta je probijen, te se ponovno čeka na političku volju za usvajanje programa rada.

"Ovom prilikom bih želio da istaknem da se u javnosti često vodi hajka protiv administrativnih djelatnika, međutim, činjenica je da je dobar dio posla u institucijama urađen, odnosno da administracija na nivou BiH izvršava svoje zadatke. Čeka se zeleno svjetlo izabranih dužnosnika, a taj semafor u BiH  rijetko mijenja boju", dodao je.

Zaključci ove  konferencije su da je vertikalna koordinacija državnih, entitetskih i nižih nivoa vlasti nužna od samog početka kreiranja strateških dokumenata. Strateški okvir je kreiran, provodi se i vrši monitoring na nivou BiH, ali to nije dovoljno, jer su ingerencije na nižim nivoima uprave. Također, postoji jasna potreba za podizanjem kapaciteta domaćih institucija na kreiranju strateških dokumenata. Osim potrebe za zapošljavanjem viskokvalifikovanog i stručnog kadra, zaključak je da se pored saradnje s međunarodnim ekspertima treba uspostaviti i saradnja s civilnim sektorom koji bi pomogao radu institucija što kroz konsultacije, to i kroz stavljanje svojih resursa, prije svega ljudskih, na raspolaganje institucijama. Istaknut je težak položaj malih i srednjih preduzeća i potreba da formuliraju politike za razvoj MSP, te na kraju, učesnici dijele mišljenje o hitnoj potrebi za donošenje sektorskih strateških dokumenata.

Vezano za potrebu za formulacijom politika za razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP), Muhović je podsjetio da su mikro, mala i srednja preduzeća snaga svake ekonomije te da, iako imaju brojne slabosti koje nisu nepremostive ako postoji vizija, njihova najveća prednost i snaga su lako prilagođavanje čestim promjenama na tržištu.

"Europska unija ima 20 miliona malih preduzeća koja zapošljavaju 67 posto radnika u ovih 28 zemalja i upravo su te firme zaslužne za brzi izlazak EU iz finansijske krize. Mi u BiH nemamo jedinstveni registar privrednih subjekata, ali znamo da MSP generišu 60 posto bruto društvenog proizvoda. To su mala privatna preduzeća koje odlikuju inovativnost i efikasnost. Ona izlaze na tržište koje je nekada neuređeno a nekada previše regulirano, trpe teški finansijski pritisak, poštuju zastarjele i apsurdne zakonske propise i prolaze komplikovane administrativne procedure, imaju problem s pristupom kapitalu, naplatom potraživanja, plaćanjem PDV-a unaprijed, plaćanjem različitih neporeznih (parafiskalnih) nameta kojima se  ne zna broj, mogu ovako još dugo... I to sve u nestabilnom političkom okruženju", ističe.

Po njegovim riječima, MSP za razliku od velikih preduzeća ne traže olakšice, zaštitu ili privilegovan položaj.

"Proizvode 60 posto BDP-a uprkos svim ovim okolnostima i samo žele da se uspostavi pravičan sistem, odnosno da im država prestane otežavati rješavajući anomalije koje sam naveo. Uzeo bih previše slobode sebi kada bih rekao u kom smjeru BiH treba ići, za to nam trebaju strategije, ali je očigledno da se MSP nameću kao jedan od najjačih stubova privrednog razvoja i to treba koristiti", rekao je izvršni direktor CPU-a.

S obzirom na uvijek aktuelno pitanje privatizacije velikih kompanija u državnom vlasništvu, Muhović je potcrtao da su najveći porezni dužnici javne kompanije.

"Priča o "porodičnom blagu", velikim javnim preduzećima je prošlost. Društveno vlasništvo je neefikasno i te kompanije su leglo nepotizma i korupcije. Mi to vidimo u našoj zemlji u svim privrednim granama. Naš najveći problem je što je više od polovine javnog vlasništva privatizovano na kriminalan način. To nije bila privatizacija, već klasična otimačina i pljačka onoga što su naši očevi stvarali. Zato je privatizacija, pod čijim se imenom odvila pljačka, nepopularna u BiH. Treba biti objektivan i suočiti se s realnošću: privatizacija je najbolji model, ali ona mora biti provedena transparentno i ispravno. Problem s kojim se danas susrećemo je šta uraditi s novcem nakon transparentne privatizacije. Ako se ne uspijete pripremiti, pripremate se za neuspjeh. A ponavljam, činjenica je da mi nemamo viziju ni strategiju razvoja, što znači da nemamo plan i da ne znamo gdje treba ulagati. Znači da smo spremni za još jedan neuspjeh. Pogledajte kako je potrošen novac od privatizacije telekoma u RS-u. Građani Republike Srpske ne vide efekte ulaganja novca od privatizacije jer nije bilo strategije. Znači, transparentna privatizacija - da, ali novac se bez strateških planova i jasnih analiza ne bi smio trošiti na tekuću potrošnju i krpljenje budžetskih rupa. Ako prihvatim alegoriju da su nam javna preduzeća "porodično blago", to onda nije prodaja porodičnog blaga radi ulaganja u buduće generacije, već prodaja radi plaćanja dugova u kafani", mišljenja je Muhović.

U BiH ne postoji strategija za poljoprivredu i ruralni razvoj na državnom nivou, a razlozi koji su se u javnosti čuli tiču se prije svega pitanja prenosa nadležnosti s entiteta na državu. Pitanje je da li je to simplificirana suština problema ili postoje i neki dodatni argumenti kao što su decentralizirani razvoj države, potreba uključenja i nižih nivoa u rješavanje problema građana.

"Nema dodatnih argumenata. Političari iz Republike Srpske su pod argumentom prijenosa nadležnosti blokirali donošenje strategije i osnivanje agencije za raspodjelu IPARD fonodva na državnom nivou. A taj argument nema uporišta. Donošenje strateškog dokumenta za poljoprivredu i ruralni razvoj na nivou BiH nema alternative! To je uslov EU za korištenje IPA fondova za ruralni razvoj – IPARD. Mi smo  od 2010. do 2014. godine imali rezervisanih 325 miliona € ili 635 miliona KM iz IPARD za ruralni razvoj, a zbog odbijanja da se ispune uslovi, nismo povukli niti jednu jedinu marku. U ovom periodu je EU odustala od zahtjeva za uspostavljanjem ministarstva za poljoprivredu na državnom nivou da ne bi bilo prostora za argument o prijenosu nadležnosti. Dakle, političari iz RS-a su bez ikakvog razloga onemogućili poljoprivrednicima da dođu do poticaja čija je veličina 130 posto od iznosa koji su svi nivoi vlasti u BiH dali za poljoprivredu u istom periodu. To je besplatan novac, koji je umjesto u džepovima domaćih poljoprivrednika završio u zemljama regiona. I onda se prilikom prilagodbe SSP-a koristi negativan efekt na poljoprivredu kao razlog blokade. Čisti apsurd! EU zahtjevi su jasni, i morat će se ispuniti ukoliko želimo doći do sredstava iz IPADR II i pomoći našim poljoprivrednicima da ostanu konkurentni", smatra Muhović.

S obzirom na probleme koji su se dogodili nakon dogovorenih izvoza u Tursku i Rusiju, pitali smo našeg sagovornika kako izbjeći takve scenarije.

"Sve je to povezano s prethodnim pitanjem. EU je dala preporuku kako kontrolni sistem treba izgledati. O tome je na konferenciji govorila Sanela Klarić iz Green Councila - kao piramida, s jasnim nadležnostima centralnog nadležnog tijela i ostalih koji su zaduženi za ovu oblast. Država to nije obezbijedila. U primjeni CAP-a, Bosna i Hercegovina je između ostalog trebala da unaprijedi oblasti sigurnosti hrane i veterinarsku i fitosanitarnu politiku (zdravlje bilja). Svaka ozbiljna zemlja brine o kvalitetu namirnica koje njeni građani konzumiraju. I Ruska Federacija i Turska traže isto što i EU kada je u pitanju kvalitet proizvoda i komunikacija – jednu adresu, jedan standard i strogu certifikaciju i kvalitetnu kontrolu. Porazno je što to nije uspostavljeno zbog domaćeg stanovništva, a tek za tim zbog izvoza",  izjavio je izvršni direktor CPU-a.

Centar za politike i upravljanje bavio se i pitanjima reforme javne uprave i obrazovanja. Iako to nije bila direktna tema konferencije "Dugoročno ekonomsko planiranje i perspektive privrednog razvoja", pitali smo prvog čovjeka ovog think-tanka da nam predoči barem okvirne rezultate istraživanja.

"U polju javne uprave, preporuke su profesionalizacija, povećanje efikasnosti, racionalizacija i digitalizacija javne uprave, te pojednostavljenje administrativnih procedura za građane i privredu. U polju obrazovanja, a pojednostavit ću jer je oblast izuzetno složena, poboljšanje kvaliteta osnovnog obrazovanja kroz bolju edukaciju nastavnog osoblja i značajnije ulaganje u sredstva za učenje i rad s djecom, te uvezivanje srednjeg i visokog obrazovanja s tržištem. U tim poljima nas čekaju korjenite i najbolnije reforme. Sudbina istraživanja je od slučaja do slučaja bila različita, suočavali smo se i s ignorisanjem vlasti i radili zajednički s institucijama. Ali, uvijek nas prati jedan problem – nedostatak političke volje da se stvari promijene. To nije samo problem civilnog sektora, već i djelatnika u institucijama koji žele raditi", rekao je izvršni direktor Centra za politike i upravljanje Adis Muhović.