Salih Teskeredžić: U BiH se može kvalitetno raditi i zaraditi

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Salih Teskeredžić: U BiH se može kvalitetno raditi i zaraditi

Postoji velika prednost kada radite u BiH, jer ne postoji tako razvijena konkurencija ni u jednom segmentu, navodi Teskeredžić

26.09.2016. 09:06 / Izvor: Nezavisne novine

Uspjeh brenda "Gazzda" i prestižne nagrade koje im stižu zasnivaju se na vrijednom radu mlade ekipe dizajnera, marketinških stručnjaka i uspješnih menadžera koji kažu da je najvažnija vjera da u maloj sredini kao što je BiH možete napraviti uspješan brend i vrijedno i uspješno raditi, te proizvoditi i plasirati svoj rad svuda u svijetu. "Svi imaju dobru šansu ovdje u BiH, samo treba da promijenimo svoj odnos o radu. Ne moramo biti autsajderi u svemu. Sve ono što mogu napraviti drugdje u svijetu, zašto to ne bismo mogli i u BiH, samo je pitanje odnosa prema radu i životu", kaže Teskeredžić.

Salih Teskerežić, dizajner namještaja iz Sarajeva, pored Zlatka Tanovića i Kenija van Halderena, jedan je od osnivača brenda "Gazzda" i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Dizajnirao je stolicu i krevet fawn, fotelju dedo, sto tink. Naime, ova četiri komada namještaja, Teskeredžićevih ruku djelo, osvojila su nagradu "Red Dot", koja je u svijetu dizajna poznata kao "dizajnerski Oskar". Teskeredžić u razgovoru za "Nezavisne" kaže da je važno sticanje radnih navika sa Zapada, te da se i u Bosni i Hercegovini može dobro i kvalitetno raditi i zaraditi.

"Kod nas se često misticifira život u inostranstvu, ljudi često imaju predstavu da, kad pređete granicu, vratite se s torbom punom novca, što nije tačno. Mi od Zapada treba da naučimo jednu kultura rada, jedan pošten odnos prema radu, to je ono što nedostaje ovim prostorima. S druge strane, nema nikakve razlike između rada u jednoj Austriji i jednoj Bosni. Ako radite kvalitetno, imaćete isti uspjeh i u Austriji i u BiH", kaže Teskeredžić.

Tvrdi da postoji velika prednost kada radite u BiH, jer ne postoji tako razvijena konkurencija ni u jednom segmentu.  "Sjećam se, kad sam otvorio atelje u Beču, bilo je nas hiljadu registrovanih. Znači, treba opstati u jednoj takvoj konkurenciji", objašnjava Teskeredžić. Ističe da su u BiH početna ulaganja mnogo niža nego što su negdje na Zapadu, te da je prednost i u samoj komunikaciji koja je, kako ističe, za njega jednostavnija. "Svi imaju dobru šansu ovdje u BiH, samo treba da promijenimo svoj odnos o radu. Ne moramo biti autsajderi u svemu. Sve ono što mogu napraviti drugdje u svijetu, zašto to ne bismo mogli i u BiH, samo je pitanje odnosa prema radu i životu", ističe Teskeredžić.

Ističe da brend "Gazzda" nije uopšte orijentisan na domaće tržište. "Ne mislim da time ponižavamo naše tržište, daleko od toga. Jednostvno naše proizvode izvozimo u cijeli svijet. U Evropi najviše izvozimo u Njemačku, Švicarsku, Holandiju, Austriju, a u zadnje vrijeme i u Finsku. Zatim izvozimo na američko tržište, Aziju, Koreju, Izrael", objašnjava Teskeredžić. Tvrdi da prilikom izvoza nemaju problema, te da, što se tiče ekonomije, svijet je mali i bez problema možete izvoziti bilo gdje, bez obzira na udaljenost.  Najviše se traži trpezarijski namještaj, a oni rade sve osim kuhinja i kupatila.

Brend "Gazzda" radi sa kvalitetnim materijalima. "Radimo onako kako smo naučili da kupujemo kvalitetnu robu koja dolazi sa Zapada. Razvijamo sopstvene proizvode. To su naši originalni proizvodi koje sami osmislimo, dizajniramo, ubacimo ovdje u našu prizvodnju, i te proizvode prodajemo na stranom tržištu", kaže Teskeredžić. Ističe da bismo se iznenadili koliko uspješnih ljudi i firmi ima u unutrašnjosti BiH, te da brend "Gazzda" sarađuje sa domaćim fabrikama namještaja u Gračanici, Gradačcu, Lukavcu, Hadžićima, Ilijašu... Brend "Gazzda" kreira stolice, stolove, sofe, najčešće namještaj za dnevni boravak i terpezariju.

"Radimo na razvoju sopstvenog proizvoda i brenda i u tome vidimo budućnost i smatramo da je to šansa da se intenzivira saradnja kreativne industrije sa privredom, da se iskoristi taj potencijal koji imamo. To je matrica koja nije nova, to je matrica koja u modernom svijetu već vijekovima funkcioniše. To nije teško, samo je potrebno da u našim glavama promijenimo način razmišljanja i da shvatimo da i mi to možemo. Glavni problem u nama je što imamo jednu vrstu austajderskog razmišljanja. Vama je sasvim normalno da vam, recimo, taj telefon proizvede neko u Kini ili Švedskoj, ali ne možete nikako zamisliti da vam telefon proizvede i osmisli neko u BiH", objašnjava Teskeredžić. Priča da mu je mladalačka želja bilo bavljenje slikarstvom, ali da se onda, ipak, opredijelio za arhitekturu.  

Bio je kao student stipendista "Šipada", tako da je poslije studija imao obavezu da u "Šipadu" radi nekoliko godina kao produkt dizajner. "Moj ulazak u produkt dizajn bio je slučajan, ali je to za mene bilo pravo otkrovenje kada sam shvatio šta se može napraviti u toj oblasti i to je nekako opredjelilo cijeli moj profesionalni život", objašnjava Teskeredžić. Naglašava važnost sajmova jer, kako ističe, bez izlaska na sajam jako je teško doći u poziciju da sklopite dobre poslove.

"Sajam je stjecište gdje dolaze svi iz branše. To je najjednostavnije mjesto da budete viđeni i da vidite, a bez izlaska na sajam teško je ostvariti prave kontakte", ističe Teskeredžić. Početkom godine brend "Gazzda" je bio na jendom od najprestižnijih svjetskih sajmova namještaja u Kelnu. "U planu je da prisustvujemo sajmovima u Parizu i Stokholmu i za tu priliku pripremamo nove proizvode", rekao je Teskeredžić. Ističe da su i nagrade veoma važne, posebno u marketingu i prodaji. "To je, na neki način, potvrda kvaliteta od strane eminentnih svjetskih dizajnera i stručnjaka, kako za rad dizajnera, tako i za cijeli brend", kaže Teskeredžić.


 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti