Uskoro društvo za spas Brdskog konja ekstremno ugrožene pasmine

Prikupljanje sredstava za poboljšanje uzgoja bosanskog brdskog konja, koji je u kategoriji ekstremno ugroženih pasmina, bit će osnovni zadatak društva za spas bosanskog brdskog konja čija će osnivačka skupština biti održana za 10-ak dana.

Inicijativa da se formira društvo za spas bosanskog brdskog konja pokrenuta je na septembarskom simpoziju u Sarajevu pod nazivom "Bosanski brdski konj - pasmina na rubu izumiranja".

Član Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja i predsjednik Upravnog odbora tog udruženja Enver Žiga kaže u razgovoru za Fenu da je u toku prikupljanje papirologije u vezi s osnivanjem društva te da je potrebno napraviti statut tog društva, pa odluku o osnivanju.

"Javilo mi se dosta ljudi koji bi htjeli finansijski da pomognu očuvanje bosanskog brdskog konja. Imam stalne pozive onih koji bi htjeli da uplate 1.000-2.000 eura i tako pomognu da se poboljša uzgoj bosanskog brdskog konja", kazao je Žiga, koji je i sam veliki ljubitelj konja, a vlasnik je ergele na području općine Visoko, u selu Ratkovci.

Navodi da su on i njegova familija prvobitno 1999. godine osnovali školu jahanja u Doglodima, a bazna djelatnost je bila obuka mladih jahača i uzgredno uzgoj konja. Njegova ergela "Žiga", koja je osnovana 2011. i na kojoj se trenutno nalazi 31 grlo bosanskog brdskog konja, trenuno provodi akciju koja bi mogla pomoći da se bosanski brdski konj 'izvuče' iz kategorije ekstremno ugroženih pasmina.

"Akcija se sastoji u tome da pronalazim male uzgajivače kojima je interesantno da imaju konje, a teško do njih dolaze. I ja njima poklanjam konje, s tim da se oni moraju uključiti u moj selekcioni sistem uzgoja. Znači kobile se ne mogu neplanski pariti, mogu s mojim pastusima, a oni su dalje obavezni da meni vrate po jedno ždrijebe koje ja odaberem u narednih nekoliko godina", kaže Žiga.

Smatra da u tome prilično ima uspjeha, jer dosad ima pet takvih uzgajivača na području Federacije BiH, koji imaju po dvije kobile.

"Mi imamo već deset kobila mimo mene kod tih malih uzgajivača. A meni je cilj da dođemo do nekih 20-ak. Tako da bismo s mojih 15-ak i tih 20 kobila mi mogli imati u rasplodu 35 kobila, a to bi godišnje davalo novih 25 ždrebadi. I za pet godina bismo mogli doći u poziciju da izvučemo bosanskog brdskog konja iz kategorije ekstremno ugroženih pasmina", pojašnjava Žiga.

Broj jedinki bosanskog brdskog konja se počeo smanjivati od 1960. godine, ali u poslijeratnom periodu pada iz godine u godinu, tako da sada ima oko 140 grla uzgoja u čistoj krvi, i to je 'ispod kritične mase'. Tih 140 grla uzgaja se na ergelama Borike, Žiga, Planido u Sloveniji, Gorski Kotar u Hrvatskoj, te kod privatnih uzgajivača u BiH, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj i Švicarskoj.

"Svi mi kad se saberemo imamo 140 uzgojenih grla. Od tog broja u BiH je oko 55 grla, maksimalno", upozorava Žiga.

Ističe da je 1960. godine bilo 500.000 grla, prije rata oko 20.000, po završetku rata nekih 3.000 grla, a danas oko 140.