Poljoprivredici zadovoljni nacrtom pravilnika o podsticajima

Poljoprivrednici Semberije zadovoljni su nacrtom pravilnika o podsticajima za ovu godinu u kojem je uvaženo 70 odsto njihovih zahtjeva, izjavio je danas predsjednik Skupštine Udruženja poljoprivrednih proizvođača "Sela Semberije" Branimir Andrić.

"Nacrt pravilnika za ovu godinu najbolji je do sada od kada je ustanovljen 2008. godine, najprihvatljiviji je za poljoprivrednike i najpribližniji onome kako bi trebalo da izgleda preraspodjela i korištenje sredstava za podsticaje u agraru", rekao je Andrić.

Na konferenciji za novinare u sjedištu udruženja u Bijeljini, Andrić je ocijenio da je za dobrobit poljoprivrednika pogrešan put podnošenje apelacije Ustavnom sudu zbog visine izdvajanja za agrar u budžetu Republike Srpske i da traba raditi na usvajanju zakona o podsticajima koji je obećan prije tri godine i za koji je bio izrađen tekst nacrta.

Andrić kaže da novi pravilnik o podsticajima ima sitnih nedostataka čije prevazilaženje očekuje do njegovog konačnog usvajanja.

Prema njegovim riječima, u slučaju podsticaja za pšenicu do sada je bio naveden fiksan iznos od pet feninga, a novim nacrtom predviđeno je do pet feniga, u skladu sa planom korištenja sredstava.

Poljoprivrednici traže da premija od pet feninga za pšenicu bude fiksna, kao i premije za mlijeko, podsjećajući da su to strateški proizvodi u Republici Srpskoj.

Andrić kaže da se kod kapitalnih ulaganja u poljoprivredi traži ukidanje svih limita, a uz pohvalu za predviđenih 10 odsto stimulacije za nabavku opreme iz domaće proizvodnje, predlaže da se vrati i podsticaj za mlade poljoprivredne proizvođače i one sa formalnim obrazovanjem iz oblasti poljoprivrede.

On je istakao da je za proizvođače u agraru vrlo važno da plan korištenja sredstava bude javan i da se poštuju iznosi usaglašeni prema vrstama poljoprivredne proizvodnje.

Andrić je rekao da primjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju neće uticati na proljetnu sjetvu u Srpskoj jer domaći poljoprivrednici nisu oslonjeni na proizvode iz EU, nego na Srbiju u 90 odsto matičnih proizvoda.