Struka i građani protiv: Nad ostacima Tašlihana žele graditi objekte

Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH je na 13. sjednici poništila odluku o proglašenju spomenika Tašlihan nacionalnim spomenikom i na taj način omogućila gradnju u neposrednoj blizini objekta Gazi Husrev-begovog bezistana u Sarajevu, nad ostacima Tašlihana.

GRAĐANI POKRENULI PETICIJU

Na ovom prostoru je planirana izgradnja objekta koji će imati prizemlje i sprat i navodno su trgovačkog karaktera. Nakon ove informacije reagovala je struka, ali i građani Sarajeva koji su već pokrenuli online peticiju protiv Odluke Komisije za zaštitu spomenika.

Šta će se zaista desiti ako Sarajevo izgubi Talšihan, šta treba da se desi da jedan nacionalni spomenik bude skinut sa liste zaštićenih, koliko je navedena Odlukam opravdana, te kakvi objekti bi se trebali graditi na ovom mjestu, pokušali smo saznati u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, koja se nakon upita poslovnog portala Akta.ba oglasila zvaničnim stavom.

Navode kako ukidanje statusa nacionalnih spomenika za "Arheološko područje - ostaci Tašlihana u Sarajevu" i "Graditeljsku cjelinu - Gazi Husrev-begov bezistan sa dućanima u Sarajevu" nikada nije bilo razmatrano u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, s obzirom na to da se radi o kulturno-historijskom naslijeđu od izuzetnog značaja.

„Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj u novembru 2004. godine donijela je Odluku o proglašenju Arheološkog područja - ostaci Tašlihana u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Komisija može odlučiti o izmjeni ili dopuni ranije donesene odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom prema članu 40. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. U vezi s tim, Komisija je, na sjednici održanoj u julu 2016. godine, donijela odluku o izmjeni Odluke o proglašenju Arheološkog područja - ostaci Tašlihana u Sarajevu nacionalnim spomenikom. Izmjena odluke odnosi se na mjere zaštite propisane odlukom iz novembra 2004. godine“, kažu iz Komisije.

Dalje, navode kako je izmjena odluke donesena na osnovi dobivenih podataka kojima se nije raspolagalo u momentu donošenja odluke (2004.), a uvidom na licu mjesta (15.06.2016. godine) utvrđeno je da je na većem dijelu parcele Tašlihana izgrađena podzemna garaža; da su ostaci temelja i istočnog zida Tašlihana konsolidirani i konzervirani; a da je uz zapadnu granicu ostataka Tašlihana izgrađen pješački most.

UPITNA AUTENTIČNOST I INTEGRITET

„U toku izgradnje garaže uz Hotel Europa 2008. godine izvedene su preventivne mjere urgentne stabilizacije temelja (temelji objekta su bili razidani, te vraćeni na krov garaže) i konstruktivno podupiranje istočnog zida, sa ciljem da se ne izazove destabilizacija kompletne strukture. Tim zahvatima autentičnost i integritet samih ostataka objekta je postala vrlo upitna. U cilju zaštite mjesta i ostataka iskazana je opravdanost potrebe za izmjenom odluke“, navode iz Komisije.

Navode, kako je Federalno ministarstvo prostornog uređenja, dostavilo je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika "Idejni projekat konzervacije i prezentacije arheološkog područja i revitalizacije objekta Tašlihan u okviru kompleksa hotela Europa u Sarajevu", kako bi Komisija dala mišljenje o njegovog usklađenosti sa mjerama zaštite koje su propisane odlukom. Nakon razmatranja idejnog projekta, Komisija je zaključila da je dostavljeno rješenje u skladu sa odlukom te predložila da se idejni projekat izmjeni na način da se omogući bolja vizuelna prezentacija uvođenjem više staklenih površina i usklađivanjem materijala i boja.

„Predloženo rješenje na kvalitetan način štiti i prezentira ostatke temelja i zida koji je povezivao Tašlihan sa Gazi Husrev-begovim bezistanom, te uspostavlja vezu objekta sa istim stavljanjem u funkciju ulaza u bezistan sa zapadne strane. Također novi prostori će omogućiti i unapređenje kulturno-edukativne ponude sarajevske Čaršije. Drugi, vrlo važan doprinos projekta jeste urbana harmonizacija prostora koga čine objekti izgrađeni u vremenskom rasponu od pet vjekova (bezistan, hoteli, administrativne zgrade sa južne strane)“, zaključuju iz Komisije.

Bivša članica komisije Amra Hadžimuhamedović za Al Jazeeru je kazala da je skidanje i potčinjavanje zaštite kulturnog naslijeđa trgovačkim objektima uništavanje resursa nauštrb pojedinačne dobiti te da je prekrivanje i komercijalizacija ostataka Tašlihana prema bilo čijem projektu neprimjereno i nedopustivo.

TAŠLIHAN GRADILI MAJSTORI IZ DUBROVNIKA Tašlihan (Kameni han, Husrevbegov karavan-saraj ili Stari han) sagrađen je između 1540. i 1543. godine. Pri gradnji ovog objekta, kao i susjednog bezistana, učestvovali su majstori iz Dubrovnika. Tašlihan je gorio prvi put 1697., zatim 1831. kada je dograđen prostor za staje na krajnjem sjevernom dijelu, koji za sada nije istraživan. Potpuno je uništen u požaru 1879. godine, a današnji fizički ostaci Tašlihana čine nekoliko procenata od originalnog objekta.