Rade Vujić iz Sitneša kod Srpca obezbijedio je kvalitetno i jeftino grijanje od kada je usavršio proizvodnju peleta od ambrozije, što je jedinstven slučaj u tom kraju.

Prostorije njegove porodične kuće stalno su tople, jer peć ne gasi niti štedi na energentu. Troškovi Vujićevog grijanja su mizerni, pogotovo u poređenju sa drvetom, ugljem, strujom ili klasičnim peletom od drveta, koji zimus košta prosječno 500 KM po toni.

"Pelet od ambrozije koji proizvodim pomoću postrojenja koje sam osmislio i napravio, košta 30 KM po toni. To je cijena struje i ništa više. Ambrozije, biljke koju svi nastoje iskorijeniti, ali u tome ne uspijevaju, ovdje ima na sve strane. Dakle, sirovina za moju peć raste ispod prozora po cijelom polju, na sve strane je ima pa zato nema razloga za brigu, bar iz moje perspektive", objašnjava ovaj vrijedni Srpčanin, poznat po svakojakim inovacijama i originalnim idejama.

Ipak, o peletu iz njegove vlastite proizvodnje pročulo se u cijelom kraju. Mnogi ga znatiželjno zapitkuju u nevjerici, sumnjičavo slušajući njegovu priču o improvizovanom postrojenju i svojeručnoj tehnologiji.

"Trebalo mi je godinu do dvije da osmislim ovu, po izgledu skromnu, ali po učinku vrijednu liniju za proizvodnju peleta. To je takozvana kućna radinost, sve je napravljeno po vlastitim zamislima. Nije baš išlo Iako, uvijek je bilo manjih problema, ponešto nije radilo kako treba, zaglavljivala se sirovinska masa, vezivo nije funcionisalo kako treba i tako redom. Bio sam uporan. Nisam odustajao i tako sam u pravo vrijeme usavršio svoju proizvodnu liniju u šupi, gdje popotrebi sam sebi napravim dovoljne količine peleta", priča Vujić, pokazujući pune plastične korpe peleta i buradi sa ambrozijom. Radi se o mljevenoj smjesi sjemena Iisća i stabljike ambrozije.

"Dio sam obezbijedio tokom filtriranja soje, odvajanjem ambrozije od ove uljarice. Ostalo sam lako obezbijedio jer ambrozija nezaustavljivo raste, država se decenijama bori da iskorijeni ovu štetnu biljku, ali na moju sreću, u tome ne uspijeva", pojašnjava Vujić.

Podsjeća da je problem veziva riješio na jedinstven način.

U industrijskoj proizvodnji koristi se ljepilo kao vezivo, ali istu funkciju ima i jeftinije bijelo brašno, pa čak i mekinje, otpad koji nastaje tokom mljevenja pšenice. Kada se ugrije, brašno dobije i ljepljiva svojstva, zaključio je ovaj srbački inovator iznoseći svoje recepte jeftinog grijanja. Napominje da poslije sagorijevanja ostaje malo više pepela nego korišćenjem peleta od drveta, ali to, kaže, ne predstavlja problem. Pošto zakonom nije dopušteno sijanje ambrozije, objašnjava Vujić, on očekuje stimulaciju države za svoje aktivnosti i korišćenje ove biljke u proizvodnji peleta.

"Korist od moje inovacije je višestruka, interes osim mene imaju moje komšije i država, koja je odgovorna za suzbijanje ambrozije. Kada bih bio stimulisan, ozbiljnije bih se posvetio tome poslu, a sve njive, šume i livade, posebno zapuštene parcele u Sitnešima i cijeloj srbačkoj opštini bile bi očišćene od ambrozije", smatra Vujić, koji se takode bavi mehanikom, poljoprivredom i stočarstvom. Aktivan je na društvenom planu, posebno u Folklornom društvu "Motajički vuk" a nedavno je izabran za predsjednika Mjesne zajednice.

Inovator iz Srpca počeo sa proizvodnjom peleta od ambrozije

Komentari (0)