Privredna komora FBiH učestvovala na 85. Sajmu poljoprivrede Novi Sad

Privredna /Gospodarska komora FBiH i ove godine, tradicionalno, organizirala je nastup domaćih gospodarstvenika na 85. Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu, koji je održan od 15. do 21. maja 2018. godine.

Na zajedničkom štandu, površine 20 metara kvadratnih, direktno je bilo predstavljeno nekoliko gospodarstvenika među kojima zapažen nastup su imali LEDA d.o.o. Široki Brijeg; Eko sir PUĐA Livno, Podrumi Andrija Paoča, Hercegovina vino, Hercegovina Produkt, Vinarija Marijanović, Monaco 2000 Ostojić, Mljekara Orman d.o.o Livno, Maria Natural Cosmetics.

Tijekom sajma održani su stručni skupovi, predavanja i konferencije, na kojima su gospodarstvenici i stručnjaci iz mnogih oblasti razmjenjivali znanja i iskustva. Posjetitelji su bili nazočni izložbama stoke, ekološke hrane i proizvoda s oznakom geopodrijetla, a održani su i B2B susreti, te veliki broj poslovnih događanja u Kongresnom centru.  

Svi svjetski brendovi traktora i kombajna kao što su John Deere, Claas, New Holland, Case, Holmer, Kverneland, Fendt, Massey Ferguson, Tafe, Steyer, Solis, Armatrac, Versatile, Rostelmash, Kubota, Antonio Carraro, Ursus, Zetor, Belarus, Mahindra, Valtra, Amazone, Landini i drugi, nalazili su se na jednom mjestu.  Izložba mehanizacije, podsjećamo, zauzimala je trećinu izložbenog prostora sajma. Naime, Poljoprivredni sajam je tradicionalno mjesto na kojemu se izlažu nagrađeni eksponati sa sajmova u Bologni, Hannoveru ili Parizu. Posjetitelji su, kako je i najavljeno, vidjeli identične ili modificirane modele ovih strojeva. Sve u skladu s motom 'Pametne tehnologije, zelena budućnost".

Na ovogodišnjem sajmu nastupilo je oko 1.500 izlagača iz 30 zemalja, a zemlja partner je Francuska.

Srbija je nedavno na sajmu gospodarstva u Mostaru bila zemlja partner. Prošle godine BiH je bila zemlja partner na poljoprivrednom sajmu u Novom sadu. Koraci su to ka proširenju gospodarske suradnje. A jedan od tih koraka je i posjet predstavnika Gospodarske komore Federacije BiH Somboru i okolici.

Obim gospodarske suradnje Srbije i BiH je oko 3 milijarde eura ali ta suradnja može biti bolja suglasni su predstavnici Gospodarske komore FBiH i gospodarstvenici iz Sombora koji su bili njihovi domaćini.

Jedna od oblasti u kojoj postoje prostori za suradnju je poljoprivreda. Ipak, Ivica Barbarić, tajnik udruženja za poljoprivredu Gospodarske komore FBiH kaže da bi poljoprivrednih proizvoda iz Bosne i Hercegovine na tržište Srbiju moglo i trebalo biti više.

"Idu nam na ruku i određeni CEFTA sporazumi, imamo slobodnu trgovinu, ali isto tako nismo zastupljeni u onoj mjeri u kojoj bi trebali, postoji dosta trgovinskih lobija i takvih stvari koji uzrokuju takav nesklad na tržištu tako da ne možemo biti potpuno zadovoljni. Ali da ne ide na bolje, ide, iskreno", kaže Barbarić.

U Somboru je domaćin predstavnicima Gospodarske komore FBiH bilo hrvatsko kulturno umjetničko društvo "Vladimir Nazor”. Predsjednik tog društva Mata Matarić je podsjetio da je u vrijeme nekadašnje Jugoslavije Vojvodina imala intenzivnu suradnju s Mostarom i dolinom Neretve.

I sada pokušavamo baš kod ovih subjekata gdje smo bili znači preko grada, gradske uprave preko regionalne komore preko nekoliko privatnih tvrtki oživjeti tu suradnju i nastaviti nešto novo. Ali interesantno mi kao hrvatska manjina da bome da služimo i jednoj i drugoj državi kao most za suradnju i zato ugošćujemo u ovome ambijentu naše drage goste.
Osim gospodarske suradnje otvaraju se i mogućnosti za suradnju u oblasti kulture pa je tako HKUD "Vladimir Nazor” uputio poziv hrvatskim udrugama iz Mostara i doline Neretve na družionicu.

U Subotici  se nastavio obilazak Hrvatskog nacionalnog vijeća delegacija Privredne komore Mostara, na čelu s potpredsjednikom doc.dr.sc Markom Šantićem. Goste je primio predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, dr. sc. Slaven Bačić, sa suradnicima.

Bio je ovo prvi susret vezan za područje gospodarstva, a s predstavnicima Hrvatima iz Bosne i Hercegovine. Oni su prethodno posjetili sajam u Novom Sadu, predstavnike hrvatske i gospodarske zajednice u Somboru, a potom, nakon Hrvatskog nacionalnog vijeća, sudjelovali su u radu Gospodarske komore u Subotici.

Mogućnosti HNV-a su zakonski limitirane na četiri područja kulturne autonomije – obrazovanje, kulturu, informiranje i uporabu materinjeg jezika i pisma. No, moguće je obrazovati i druga radna tijela poput Povjerenstva za gospodarstvo. Njegov bi zadatak bio napraviti bazu podataka gospodarstvenika pripadnika hrvatske zajednice, baze ponude zainteresirane radne snage, gdje bi HNV bilo posrednikom za Hrvate koji su zainteresirani za rad u Hrvatskoj na sezonskim poslovima, primjerice, i tomu slično.

Privredna / Gospodarska komora FBiH na čelu sa potpredsjednikom doc. dr.sc Markom Šantićem, ovu posjetu je iskoristila i za posjet Komorama Sombora i Subotice, gdje je razgovarano o inicijativi da anketiramo naše gospodarstvenike i s jedne i s druge i s treće strane i da napravimo malu biznis konferenciju, kako bi smo vidjeli za što su točno zainteresirani i da ih pustimo naravno da rade. Srbija i Hrvatska su naravno BiH prvi vanjskotrgovinski partner i odmah iza njih dolazi Njemačka i mišljenja smo da na tom planu i dalje trebamo raditi.