Ruske banke su spremne spasiti Agrokor

U novom Agrokoru, nakon nagodbe vjerovnika, izvjesno je da će ruski državni Sberbank, najveći kreditor posrnulog koncerna kojoj Agrokor duguje više od milijardu eura, imati oko 30 posto vlasničkog udjela, a s drugom ruskom državnom bankom VTB-om, isto tako Agrokorovim kreditorom, Sberbank bi navodno držao oko 45 posto dionica budućeg Agrokora.

Moguć stečaj

Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov se obrušio i poručio sljedeće:

"Nije dobro za veleposlanike da daju savjete za unutarnje probleme. Mi Rusi to nikad ne radimo."

Za sebe je rekao da je profesionalni diplomat pa to zna, za razliku od američkog veleposlanika W. Roberta Kohorsta, za kojeg kaže da nije profesionalni diplomat, nego biznismen. Stoga misli da Kohorst “pokušava učiniti pritisak ili se umiješati” u situaciju oko Agrokora.

"Neka američke banke dođu i spase Agrokor. One to ne rade. A ruske su banke spremne to napraviti. Pustite da ruske banke rade neometano. Smatram da će one stabilizirati situaciju jer imaju potrebne resurse, potencijal i stručnost", rekao je Azimov.

Nagodba Agrokorovih vjerovnika očekuje se krajem idućeg tjedna, odnosno do 15. ovog mjeseca, kada će biti poslana na Trgovački sud u Zagrebu, koji će imati pet do deset dana da donese odluku o tome prihvaća li takvu nagodbu ili odbija. Ako Sud odbije nagodbu, prema nekim spekulacijama, vladajuća koalicija predvođena HDZ-om će prije 10. 7. donijeti odluku o produženju tzv. lex Agrokora za još godinu. Ovo produženje se u dijelu javnosti interpretira i kao još jedna šansa koja se daje svim akterima u spašavanju posrnulog koncerna prije stečaja Agrokora.

Nagodba u Agrokoru nema alternativu, u protivnom slijedi stečaj, odgovorio je jučer predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović na novinarsko pitanje što on očekuje po tom pitanju. Uvjeren je, kaže, da će nagodba biti potpisana. Paralelno, u javnosti cirkulira popis scenarija o budućnosti Agrokora u čijem je fokusu tzv. roll-up kredit težak 1,06 milijardi eura koji dolazi na naplatu 10. 7. ove godine i njegovo još nepoznato refinanciranje. Indikativno je da se u ovim analizama razmatra i scenarij stečaja Agrokora.

Poseban zakon

Prema navodima stručnjaka, u slučaju stečaja koncerna svi radnici bi najprije dobili otkaze, ali bi odmah potom većina njih bila vraćena na posao uz vjerojatno manje plaće, dok traje stečaj, to bi bili minimalci. Po istim izvorima, stečaj s restrukturiranjem bi se mogao provesti u roku od dvije-tri godine. U ovom kontekstu spominje se poziv profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta Petra Miladina upućen Vladi.

Gotovo nepoznat profesor Miladin, koji se našao u žiži zanimanja jer je otpilio famoznu Grupu Borg, a lex Agrokor koji su napisali ocijenio protuustavnim, pozvao je prije mjesec Vladu da hitno donese poseban zakon o stečaju koncerna jer poput još nekih pravnih stručnjaka smatra da, ako dođe do stečaja Agrokora, za takav proces bi bilo dobro da ima snažnu zakonodavnu podlogu.