Domaći eko uzgoj: Jasmina zapošljava 24 radnika i obrađuje 120 dunuma zemlje

Bosna i Hercegovina oko 80 posto potreba za hranom zadovoljava preko uvoza pa tako statistika bilježi i uvoz bijelog luka iz Kine, suhih šljiva iz Čilea, žitarica iz Poljske.

Međutim, dva savremena trenda, povećana potražnja organski uzgojenog voća i povrća te naručivanje hrane preko interneta, predstavljaju vjetar u leđa poljoprivrednoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini koja se bori protiv nelojalne konkurencije i kojoj nedostaje podrška države.

Savremeni način života kupcima ne ostavlja mnogo vremena za kupovinu pa narudžbe preko interneta predstavljaju veliko olakšanje. Dok u javnosti dominiraju vijesti o iseljavanju nezadovoljnih građana u svim državama regija svaki primjer mladih osoba koje uspiju osigurati posao sebi i drugima je vrijedan pažnje. Pozitivan primjer uspješne poljoprivredne proizvodnje i prodaje krije se u dolini Neretve, u naselju Višići kod Čapljine gdje već tri godine djeluje “Domaće eko povrće i voće – Jasmina“.

Iza ovoga imena stoji Jasmina Ćušić, diplomirana profesorica engleskog jezika i književnosti, koja nakon završetka studija nije čekala posao na birou nego se odlučila pokrenuti vlastiti biznis.

Uzgaja 80 poljoprivrednih kultura

"Ljubav prema zemlji, odnosno prema poljoprivredi sam naslijedila od svoga dede i nane, a od samog početka imala sam podršku muža i uže porodice da uđem u posao proizvodnje i prodaje organski uzgojenog voća i povrća", kaže Jasmina u razgovaru za Anadolu Agency (AA).

Sada za firmu “Eko Jasmina” radi 24 radnika i obrađuju oko 120 dunuma zemlje. Ova firma je multietničkog sastava iz sedam porodica, odnosno zapošljavaju Bošnjake, Hrvate i Srbe.

U ponudi imaju sve sezonsko povrće i voće koje uspiju sami uzgojiti i koje dostavljaju na kućnu adresu na području Čapljine i Mostara.

"Počeli smo sa uzgojem dvije kulture, blitve i salate, a sada imamo vlastiti prodajni objekat i tokom godine uzgajamo do 80 kultura. Internet nam je olakšao da se predstavimo kupcima koji su prepoznali kvalitet i njihovim preporukama smo dodatno proširili tržište. Volimo eksperimentisati sa novim kulturama koje su nepoznate u Hercegovini i šire. Jedna od tih novina je šajota tikvica koja privlači pažnju u našoj prodavnici. To je mala zelena tikvica, egzotično povrće koje do sad nije uzgajano kod nas. Prije šajota je bio batat, keleraba", prisjeća se Jasmina.

Jasmina se ne želi zaustaviti na dosadašnjem broju kultura koje uzgaja. Već za sljedeću sezonu priprema nove vrste.

"Veoma je teško doći do organskih sjemena u Bosni i Hercegovini, pa zbog toga sjemena naručujem iz Holandije. Naredne godine ćemo proizvodnju proširiti na drugačije vrste kupusa, mrkve…", poručuje Jasmina.

Njena ponuda je prilagođena potrebama kupaca uz kvalitet proizvoda što se jako dobro odrazilo na prodaju.

"Kupci mogu naručiti proizvode po svom izboru, nisu ograničeni količinom, a minimalna narudžba za dostavu na kućnu adresu iznosi 15 KM. Od narudžbe do dostave proizvoda prođe od 15 minuta do sat vremena, zavisno od udaljenosti kupaca i količine posla koji imamo u tom trenutku. Zaista se kvaliteta, u koju ulažemo od početka, višestruko isplatila. Kupci su to prepoznali i nemamo nikakvih problema sa prodajom naših proizvoda", navodi Jasmina.

Organska proizvodnja je savremeni trend u poljoprivredi koji ima sve više sljedbenika, odnosno onih koji proizvode na ovaj način hranu, ali i kupaca.

"Organska proizvodnja prvenstveno mora da krene od sjemena. Ukoliko je sjeme tretirano, i biljka će da oboli u određenom stadiju vegetacije. Puštanje biljke da raste na prirodan način, bez korištenja štetnih hemijskih sredstava, te sazrijevanje, stvara veliku razliku u kvaliteti povrća i voća, što se može primjetiti i po okusu i mirisu", smatra Jasmina.

Savremena poljoprivredna proizvodnja često podrazumjeva i prodaju, promociju, dizajn, što predstavlja veliki izazov za mlade.
Jasmina mladima koji žele ući u poljoprivrednu proizvodnju savjetuje da napreduju postepeno.

"Preporučila bi im da krenu polako, i da im kvalitet bude uvijek na prvom mjestu. Kvalitet će se uvijek prodati", istakla je Jasmina.

Prirodne nepogode su sastavni dio poljoprivrede. Dolina Neretve ima često jake udare juga i bure.

"Imali smo problema sa prirodnim nepogodama, ali to je jedan od rizika ovog posla, i na to pokušavamo da budemo što više spremni", kaže Jasmina.

Širenje proizvodnje

Jasmina je svoj posao proširila na Nevesinje gdje je investirala u kupovinu zemljišta i podizanje višegodišnjih nasada.

"U Nevesinju proizvodimo krompir, mrkvu, cveklu i luk. Prošle godine smo kupili zemljište od 64 dunuma i tu sada završavamo sa sadnjom voćnjaka koji će u konačnici imati oko 2.500 stabala. Bit će jedini voćnjak te vrste na ovom području", ističe Jasmina.

Jasmina ima partnere i investitore iz dijaspore, Hrvatske i Amerike koji su joj pomogli da proširi posao.

"Krenulo je od rodbine, pa se kasnije proširilo na ozbiljne poslovne partnere. To su većinom ljudi koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine a koji su uspješni poslovni ljudi u svijetu. Oni žele da ulažu u svoju domovinu. Među investitorima ima i stranaca koji su prepoznali naš rad i kvalitet i žele da budu dio ove uspješne priče", kaže Jasmina.

Jasmina planira zatvoriti proizvodni ciklus kroz preradu povrća i voća, pravljenje salata, namaza, džemova.

"Za naredni period pripremamo jako puno projekata, već smo krenuli u realizaciju nekih i definitivno nećemo ostati na ovome. Ovo će biti jedna jako dobra i pozitivna priča, i dokaz da se i u ovoj državi može ostvariti nešto jako dobro", kaže Jasmina.